Dalibor Ćubela: Bankarski sektor u BiH je sjajan, najbolji rezultati u posljednjih 20 godina

Vaša banka je jedan od poželjnijih poslodavaca u Bosni i Hercegovini. Na koje sve načine motivirate zaposlene te kako kontrolirate neizbježne fluktuacije radnika? Zaposlenici osim materijalnih benefita, konkretne plaće i svih dodataka, vjerujem da su zadovoljni prvenstveno atmosferom, jednim pozitivnim radnim okruženjem, gdje se bez velikog stresa može ići na posao. Treba naporno raditi, to je činjenica. Vjerujem da oni kvalitet prepoznaju i u tome što banka stalno otvara horizonte, jednake prilike svim zaposlenicima da uspiju ako se dokažu unutar banke. Oni bivaju adekvatno nagrađeni, a trudimo se da, što je moguće više, budemo pravedni. Vjerujem da jedan takav pristup donosi lojalnost zaposlenika banci.

Činjenica je da su u Bosni i Hercegovini prisutni trendovi odlaska ljudi. Ti trendovi djelomično i nas dotiču, međutim zasad se uspješno borimo s tim. Dobrovoljni odlasci iz banke su u prihvatljivom omjeru, ispod pet posto.

Generalno, kad je u pitanju cijela Bosna i Hercegovina, mislim da je dobro da radna snaga ima mogućnost fluktuacije, kako unutar države tako i unutar Evrope i svijeta. Dobro je da naši ljudi vide kako svijet funkcionira, šta su bolji standardi i kvalitetniji život, ali isto tako mislim da razne vlade u BiH trebaju napraviti program koji se tiče poticanja ostajanja ljudi u zemlji i povratka naših ljudi, posebno investicija te planiranja sebe i svoje porodice u Bosni i Hercegovini.

Godina je na izmaku, naša ekonomija bilježi određen stepen rasta, ali kakva je situacija u bankarstvu? Kako se ovih nekoliko procenata ekonomskog rasta odražava na plasmane naših banaka? Bankarstvo je u sjajnom stanju, visokokapitalizirano, likvidnost je na zadovoljavajućem nivou, postotak tzv. nezdravih kredita je u opadanju. Trenutno cjelokupan bankarski sektor ostvaruje najbolje rezultate u posljednjih dvadesetak godina. Ipak, ono je pupčanom vrpcom vezano za ekonomiju u kojoj posluje, a činjenica je da ona počinje da pokazuje znakove usporavanja i tu je zadatak vlada da svojim mjerama, prvenstveno fiskalne i monetarne politike, stimuliraju banke da značajnije učestvuju u oporavku ekonomije. Mislim prvenstveno na velike projekte koji su godinama najavljivani u javnom sektoru, koji bi trebalo da daju dodatni zamajac ekonomiji Bosne i Hercegovine. Takvi projekti imaju multiplikativni efekt na ostatak ekonomije.

To je jedna sfera, a druga je stvaranje okruženja za razvoj biznisa, prije svega malih biznisa. Oni trebaju moći brzo da se uspostavljaju, brzo čak i gase, tako da ne ostaju dužni nikome, ali da postoje ubrzane procedure. Naravno, uz sve to treba stvarati okruženje za razvoj onih sektora za koje Bosna i Hercegovina ima komparativne prednosti u odnosu na zemlje okruženja.

Egzodus ljudi iz zemlje i dalje je gorući problem cijelog društva. Da li se taj demografski odliv odražava i na poslovanje banaka? Ima dosta ljudi koji uzmu kredit i odu iz zemlje, što nije dobro. Mislim da nije dobro ni za njih, jer dug koji je formaliziran ostaje zapisan, ostaje u određenim registrima, a oni se sve više međunarodno uvezuju. Mi želimo biti fleksibilni prema ljudima i što je više moguće izlazimo ljudima ususret nekim reprogramima, čisto da bi ljudi prevazišli neke svoje životne probleme.

Utjecaj odlazaka na bank je dijelom u neplaćanju kredita, a ima i dio smanjenja broja potrošača. Poslije Drugog svjetskog rata su odlazili pojedinci, sad odlaze cijele porodice. Druge zemlje ciljano konkuriraju u privlačenju zdravih porodica, naši ljudi su vrijedni, radni i uvijek poželjna radna snaga. Ako ti ljudi nedostaju u ekonomiji, banke imaju umanjen broj potrošača, da budem precizan i tražitelja bankarskih usluga.

Na kraju septembra 2019. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 12,89 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo. Šta to znači iz banskarske perspektive te da li toliki priliv banke imaju gdje i plasirati? Činjenica je da bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ima oko dvije i po ili tri milijarde KM viška sredstava. Uvijek je pitanje kakva je struktura viška depozita, jesu li dugoročni ili kratkoročni, jer samo s dugoročnim izvorima možeš finansirati dugoročne projekte, a ne klasičnu potrošnju. Valjalo bi da se u Bosni i Hercegovini dodatno razvije tržište kapitala i investicija, odnosno inkluzija građana, da mogu osim u banke ulagati i u druge instrumente.

Tu štednju, odnosno depozite koji su nakupljeni u bankama, one bi rado oplodile da postoje fizibilni projekti i investitori koji podržavaju te projekte po bankarskim standardima. Kako tih projekata nema mnogo, većina bankarskog finasiranja je posljednjih godina usmjerena na potrebe stanovništva, što ima svoje limite.

Direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić najavio je da će se neke dionice autoputa A1 finansirati i kreditima komercijalnih banaka. Kako to komentarištete te kako se to može odraziti na druge segmente kreditiranja, privredu i stanovništvo? To je sigurno pozitivan znak da postoji želja da se da prilika i komercijalnim bankama da učestvuju u finansiranju velikih projekata po veoma prihvatljivim cijenama. Komercijalne banke zapošljavaju skoro deset hiljada ljudi, sve one plaćaju poreze i doprinose, za razliku od nekih investicijskih fondova.

Multiplikator infrastrukturnih projekata u zoni transporta nije tako značajan kao što je to bilo prije trideset godina, ali je još uvijek prisutan. Iako manje ljudi radi na tim projektima, postoje povezane usluge, dobavljači koji profitiraju jer učestvuju u takvim projektima. Takvi projekti su poželjni, bilo bi dobro da ih ima više, a komercijalne banke u skladu sa svojim ovlastima su spremne da učestvuju u takvim vrstama finansiranja.

Emisijom trezorskih zapisa Vlada FBiH stalno se kratkoročno zadužuje kod komercijalnih banaka. Šta to znači za banke, a šta za građane ove zemlje? Vlada Federacije tu radi dobar posao, jer se zadužuje po jeftinijim uvjetima nego što je to bilo prije. Ti uvjeti su rekordno niski, zaduženost centralnih vlada se smanjuje, trebalo bi vidjeti kako stoje lokalni nivoi vlasti. Refinasiranje duga po nižim uvjetima je dobro za sve, a uvedena je i disciplina izvšenja budžeta i obaveza. To je dobro za Bosnu i Hercegovinu da bude percipirana kao poželjan partner investitorima, i domaćim i stranim.

Koja je najniža kamatna stopa koju je UniCredit banka ponudila stanovništvu ove godine, ako uzmemo samo spektar nenamjenskih kredita bez žiranata i kolaterala? Kako predviđate kretanje kamatnih stopa u narednoj godini? Segmet nenamjenskih kredita je vrlo osjetljiv segment, jer je potrebno da bude više pod nadzorom, jer se ne može kontrolirati volja pojedinca. To nenamjensko kreditiranje bi se trebalo posebno tretirati u svim bankama. Što se tiče kamatnih stopa, one su na rekordno niskom nivou. Bez obzira na to što svi želimo imati što je moguće niže kamatne stope, moramo uzeti u obzir i rizik kojim banka posluje.