Zašto je Švedska kao država blagostanja postala evropski centar superbogatih
Na stjenovitim vrhovima švedskog otoka Lidingo nalaze se vile. Ovo je jedan od najbogatijih kvartova u Švedskoj, a koji je od Štokholma udaljen pola sata vožnje. Između ostalih, na otoku živi biznismen i inovator Konrad Bergstrom. Bergstrom je bogatstvo stvorio i kompanijom za slušalice i zvučnike. Kuća na otoku Lidingo je jedna od njegove četiri nekretnine u Švedskoj i Španiji.
Bergstromov način života nije iznenađujući, ali ono što mnogima u svijetu može biti iznenađujuće jeste koliko je u Švedskoj onih poput Bergstroma, pa čak i bogatijih od njega. To je utoliko više iznenađujuće s obzirom na to da je Švedska zemlja kojom su tokom većine prošlog stoljeća vladali socijaldemokrati.
Naime, socijaldemokrati su povjerenje građana dobijali obećanjem o pravednom ekonomskom razvoju koji podrazumijeva oporezovanje u svrhu finansiranja države blagostanja. Na vlasti je trenutno desničarska koalicija, a u posljednjih 30 godina znatno je povećan broj superbogatih.
Značajno povećanje broja bogatih
Kako je objavio švedski poslovni list Veckans Affarer, prije skoro tri decenije je bilo samo 28 osoba s bogatstvom vrijednim više od milijardu kruna (250 miliona KM). Tada su to bile osobe uglavnom iz porodica koje su generacijama bile bogate.
Švedski dnevni list Aftonbladet je objavio da je broj milijardera u krunama do 2021. povećan na 542. Među njima su oni koji su posjedovali bogatstvo jednako 70 posto nacionalnog bruto društvenog proizvoda (BDP).
Ova skandinavska država s 10 miliona stanovnika ima jednu od najvećih svjetskih stopa udjela "dolarskih milijardera" po glavi stanovnika. Američki poslovni list Forbes je na svoju ovogodišnju listu bogatih uvrstio 43 Šveđanina koji imaju bogatstvo vrijedno milijardu dolara i više.
To znači da su u Švedskoj četiri milijardera na milion stanovnika dok su u Sjedinjenim Američkim Državama dva milijardera na milion stanovnika. Amerika s 342 miliona stanovnika ima 813 milijardera, što je najviše u odnosu na ostatak svijeta.
"Ovo se nije desilo na neki prikriven način - da to niste primijetili dok se to nije desilo", napomenuo je Andreas Cervenka, novinar Aftonbladeta i autor knjige "Pohlepna Švedska (Greedy Sweden)" kojom tematizira uspon superbogatih u Švedskoj.
Prema njegovim riječima, u Štokholmu možete svojim očima vidjeti bogatstvo i razlike između superbogatih i siromašnih.
Zašto se povećava broj superbogatih
Jedan od razloga uspona superbogatih jeste tehnološki razvoj u Švedskoj. Ova zemlja ima i reputaciju evropske Silicijske doline. Zašto je to tako govori podatak da je u njoj u posljednjih 20 godina osnovano 40 startup kompanija vrijednih više od milijardu dolara.
Upravo u Švedskoj su osnovane, između ostalih, tehnološke kompanije Skype, Spotify, King i Mojang. Tu je osnovan i finansijsko-tehnološki startup Tink kojeg je američka kompanija za kartično plaćanje Visa tokom pandemije koronavirusa kupila za dvije milijarde dolara. Švedska je i mjesto nastanka zdravstvene kompanije Kry i kompanije za električne romobile Voi.
Poduzetnički veteran Ola Ahlvarsson ovaj uspjeh prati od 90-ih godina prošlog stoljeća. Smatra da se Švedska poreskim olakšicama za kućne računare učinila državom koja je mnogo brže povezana nego ostale države. Napomenuo je na razvijenu kulturu saradnje među startupima. Veličina same Švedske je također ono što je čini popularnom kao testno tržište.
"Ako želite da vidite da li nešto funkcioniše na većem tržištu, to možete postići ovdje, uz ograničene cijene i bez prevelikog rizika po vaš brend ili vaše dionice", naglasio je Ahlvarsson.
Međutim, Cervenka je naveo da postoji još jedan ugao posmatranja za koji smatra da zaslužuje više pažnje. Naime, istakao je da se Švedska monetarnom politikom učinila zemljom koja je raj za superbogate.
Švedska je od početka 2010-ih do prije nekoliko godina imala vrlo niske kamatne stope. Krediti su bili jeftini, tako da su Šveđani, koji su imali dovoljno novca, često ulagali u nekretnine ili u visokorizične kompanije, kao što su visokotehnološki startupi, među kojima su oni čija je vrijednost značajno povećana.
"Jedan od faktora značajnog povećanja broja milijardera je taj što je nekoliko godina bila izražena inflacija u vrijednosti imovine", podsjetio je Cervenka.
Švedska ima jednu od najvećih stopa poreza na dohodak u Evropi (više od 50 posto). No, Cervenka tvrdi da su i ljevičarske i desničarske vlade pojedinim porezima favorizovale bogate. Početkom 2000-ih ukinuti su porezi na bogatstvo i nasljedstvo, a porez na prihode ostvarene dionicama je mnogo niži od poreza na plate. Stopa poreza na dobit je smanjena sa 30 posto, koliko je iznosila 90-ih godina, na 20 posto - što je nešto niže od evropskog prosjeka.
"Ako ste milijarder, ne morate se iseliti iz Švedske. Zapravo, pojedini milijarderi dolaze ovdje", ukazao je Cervenka.
Biznismen Konrad Bergstrom je saglasan da Švedska ima poreski sistem koji je veoma povoljan po one koji žele imati kompaniju. Mišljenja je da njegovo, kao i bogatstvo drugih ima pozitivan utjecaj jer zapošljavaju druge. Također je napomenuo da bogati sve više reinvestiraju u startupe koji su posvećeni poboljšanju društva i zaštiti okoliša.
Nadalje, prema podacima nizozemske kompanije Dealrooma, Švedska ima 74 posto visokorizičnog kapitala u startupima, što je znatno više iznad prosjeka Evropske unije koji iznosi 35 posto, piše BBC.
Književnica tvrdi da je ovo tajna najsretnijih ljudi na svijetu: Nisu ni novac ni uspjeh
