Kako profesor Govedarica navodi, kad se nastoji dokazati postojanje bilo kakvog arheološkog objekta, onda je prije svega neophodno razmotriti mogućnost njegovog nastanka u lokalnom kontekstu, odnosno u njegovom kulturnom okruženju.
"U toku čitavog praistorijskog perioda kod nas nema nikakvog traga civilizacije koja bi bila u stanju da gradi takve objekte. Kamenu građevinu dimenzija Visočice s visinom od 223 metra i dužinom stranice od 365 metara teško da bismo mogli i danas izgraditi.Treba reći da težinu od tolikih milijardi tona koncentrisanih na tako malom prostoru ni tlo ne bi moglo da izdrži, te bi piramida, da je ikad i bilo, već davno potonula u zemlju, ili bila razrušena" kaže Govedarica.
Na pitanje kako riješiti pitanje postoji li piramida ili ne u Visokom Govedarica kaže da bi trebalo oformiti ekspertnu grupu sastavljenu od kompetentnih stručnjaka iz tri discipline koje su ovdje involvirane: praistorija BiH, geologija BiH i egiptologija. Jedini uvjet je da izabrani specijalisti rade u svojoj struci i da su do sada objavili barem 20 radova iz oblasti kojom se bave. U tom slučaju bi bio dovoljan samo jedan obilazak iskopavanja na Visočici, da bi se donio kompetentan i objektivan sud o bosanskim piramidama.
Govedarica podsjeća da je BiH i bez piramida turistički atraktivna sa stanovišta kulturnih spomenika.
"U ovoj zemlji je registrirano, a dobrim dijelom i istraženo 6.300 arheoloških nalazišta i spomenika. Dobar dio njih spada u spomenike vrhunske svjetske kategorije".
Prof. dr. Blagoje Govedarica je dugogodišnji naučni saradnik Akademije nauka i umjetnosti BiH, urednik balkanološkog časopisa "Godišnjak". On se dugo bavio arheološkim istraživanjima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a sada živi u SR Njemačkoj i predaje arheologiju jugoistočne Evrope na Institutu za prahistoriju i ranu historiju Univerziteta u Heidelbergu. Profesor Govedarica je do sada obavio arheološka iskopavanja na oko 50 evropskih lokaliteta o čemu je objavio više monografija i više od 70 naučnih radova u Italiji, Poljskoj, Rumuniji, Njemačkoj i zemljama bivše Jugoslavije.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
