Prof. Novaković, predavač arheologije na Univerzitetu u Ljubljani, koji u EAA predstavlja Sloveniju, kaže da je iz povijesnih izvora poznato da je postojala razvijena brodogradnja i plovidba kod prapovijesnih zajednica na istočnojadranskom prostoru u prvom mileniju prije naše ere, ali su sami nalazi brodova izuzetno rijetki i svaki predstavlja fenomen za sebe.
- To naravno ne važi samo za Jadran nego cijeli sredozemni prostor. Koliko znam jedini sličan nalaz iz regije po starosti brodova i činjenici da pripadaju domaćim zajednicama predstavljaju liburnske serilije iz Zatona kod Zadra, naglašava prof. Novaković.
Prof. Novaković poručuje da su evropski arheolozi apsolutno spremni da pruže svaku pomoć timu mr. Snježane Vasilj, posebno što dobro znaju u kako se nezavidnim radnim i finansijskim uvjetima nalazi arheologija i arheološka baština u BiH.
- Već samo istraživanje takvih nalazišta, a kamoli vađenje i konzerviranje predstavljaju izuzetan tehnički poduhvat i danas svi stručnjaci koji se susreću sa tako složenim problemima konzultiraju brojne kolege iz drugih zemalja. Pošto je svaka takva situacija poprilično unikatna treba skupiti što više znanja i iskustava da bi se tako nešto uspješno izvelo. A koliko znam upravo među specijalistima za podvodnu arheologiju postoji velika spremnost za međusobnu suradnju i pomoć kolegama, pogotovo u situacijama gdje organizacioni i infrastrukturni uvjeti nisu najadekvatniji, kazao je on.
Prof. Novaković, međutim, upozorava da otkriće u Hutovom blatu još jednom naglašava važnost pristupa BiH Konvenciji iz La Valette, koja stvara pravne uvjete za zaštitu arheološke baštine.
Otkriće iz Hutovog blata je odličan primjer arheološke baštine koja prelazi regionalne i nacionalne okvire i koja se apsolutno može smatrati evropski značajnom baštinom.
- Ali evropska baština su i sva ostala manje poznata nalazišta i nalazi u BiH. Evropska baština, ne samo arheološka, jeste mozaik brojnih regionalnih historijskih i drugih kulturnih fenomena i identiteta i tu se Bosnu i Hercegovinu sa svim njenim arheološkim bogastvom, lokalnim specifikama, jedinstvenim kombinacijama i sintezama kulturno-povijesnog razvoja razumije kao značajan dio tog mozaika, za kojeg treba osigurati načine zaštite, kazao je prof. Novaković.
Prema njegovim riječima, upravo je Konvencija iz La Valette jedan od najznačajnijih pravnih mehanizama koji stvara uvjete za zaštitu nacionalnih i regionalnih arheoloških sadržaja kao zajedničke evropske baštine.
- Država BiH bi svakako morala što prije potpisati i ratificirati Konvenciju jer bi time omogućila stvaranje pravnih osnova za organizaciju i provođenje modernih strategija u zaštiti arheoloških dobara koje idu u smjeru trajno održivog razvoja i dizanja kvalitete života. Naravno, jedan od glavnih načina kako postići zahtijevani kvalitet na tom području su investicije u obrazovanje domaćih stručnjaka. One se na duge staze višestruko vraćaju javnosti u čije ime i dobro je napisana Konvencija, rekao je za Fenu generalni sekretar Evropske asocijacije arheologa prof. dr. Predrag Novaković.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
