U razgovoru za Agenciju FENA dan nakon povratka s terena, mr. Busuladžić je kazao da je pronađen antički objekat koji je u povijesti pretrpio više građevinskih faza.
- To je vidljivo po načinu gradnje i materijalu, pregrađivanju i intervencijama, rekao je mr. Busuladžić. Prema njegovim riječima, najstarija faza (II - III stoljeće nove ere) mogla bi biti antički hram, a mlađa (IV-VI stoljeće nove ere) bi se mogla pripisati starokršćanskoj crkvi.
U ovoj fazi se otkopao samo dio objekta, pa će tek nastavak istraživanja pokazati tačne gabarite i namjenu objekta. Nađeno je mnogo arhitektonskih ulomaka od vijenaca, stubova, baza stubova te fragmenata žljebova stubova.
Mr. Busuladžić dalje navodi da su na zidinama pronađeni i inicijali čije značenje tek treba interpretirati.
Osim toga, na lokalitetu su pronađeni bronzani novčići rimskog cara Konstantina (vladao od 306. do 337. godine nove ere), antičko staklo i keramika, čiji se jedan dio može definirati kao uvoz a drugi dio kao domaća keramika.
U jugoistočnoj prostoriji objekta pronađena su i dva skeleta, koja su poslana na antropološku analizu, te fragmenti antičkih fresaka po čemu se može pretpostaviti da je riječ o objektu koji je imao luksuzniji izgled, kazao je Busuladžić.
Radove na području Glamoča finansiralo je isključivo Federalno ministarstvo kulture i sporta. Timu Zemaljskog muzeja, u kojem su još bili Andrijana Pravidur i Tatjana Mijatović, priključila se i Milka Radoja iz Muzeja RS-a iz Banje Luke.
Radovi su izvođeni na privatnom imanju Ilije Pjevalice, koji je ne samo dozvolio iskopavanja, nego dao i punu podršku istraživanjima, kazao je za Fenu mr. Busuladžić.