Ukupan broj velikih mačaka koje će istražiti u Vjetrenici sada iznosi četiri, što nalazište čini posebnim. Tročlani tim paleontologa i speleoronioca koje vodi mr. Kazimir Miculinić iz Zagreb izišao je jutros oko 3.30 iz Vjetrenice, odmorio se te danas oko podneva ponovo je ušao u pećinu s namjerom da obavi ostatak posla. Očekuje se je da će istraživanja biti završena do susreta s novinarima koji je zakazan za sutra, 12. septembra, u 11 sati.
Istraživanja organizuje novoutemeljeni Centar za karstologiju ANUBiH-a, Zemaljski muzej u Sarajevu i Speleološka udruga Vjetrenica - Popovo polje.
Danas su izvađen kostur nepoznate mačke koji je jučer otkriven u Pločastom kanalu oko 2000 metara udaljenom od ulaza te kostur leoparda iz vrlo uskog Ravanjskog kanala udaljenog oko 3000 metara od ulaza.
Danas će bit izvađen kostur pronađen 1968. u uskom meandarskom kanalu udaljenom više od 1700 metara od ulaza u Vjetrenicu te kostur velike mačke nađen u podnožju Velikog kalcitnog saljeva.
Materijal će se paleontološkim metodama izvaditi iz sedimenta, obraditi, očistiti od gline i sigovine i preparirati modernim metodama koje osiguravaju njihovu dugotrajnost. Potom će se paleontološki odrediti zajedno s prethodno iskopanim nalazima te spremiti za izložbu i pohranu u Paleontološku zbirku Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
U Dinaridima ostaci kostura leoparda nađeni su u špilji Pisana stina u Dalmaciji, Veternici kod Zagreba, Velikoj pećini na Ravnoj gori u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Crvenoj stijeni kod Petrovića u Crnoj Gori. No, jedini je takav cjelovit kostur nađen je u Vjetrenici.
Evropu su leopardi nastanjivali od prije približno 900.000 godina doprije nekoliko desetaka hiljada godina, a po nekima, postojali su i u historijsko doba. Danas leopardi žive samo na području Azije i Afrike, gdje su njihova staništa ozbiljno ugrožena. Postoji oko 10 živućih podvrsta leoparda. Nalazi iz Vjetrenice proširit će spoznaje o toj velikoj mački.
Paleontološka istraživanja u pećinama Dinarida izvodio je najviše akademik Mirko Malez (1924-1990) iz Zagreba, osnivač Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara. Uglavnom se radi o sondažnim iskopavanjima manjeg opsega i u većini pećina su iskopani ostaci pećinskog medvjeda Ursus spelaeus.
Nađeni su i ostaci drugih kvartarnih životinja, kao što su pećinska hijena, vuk, kozorog i dr., ali zbog obima iskopavanja, uglavnom su otkrivene samo pojedine kosti.
Paleontološko naslijeđe Vjetrenice, koje se malo do sada isticalo, upotpunit će sliku neobično bogate prirodne i kulturne baštine dinarskog krša. Niz kulturnih zanimljivosti Vjetrenice, poput pojave srednjovjekovnog ljetnikovca na ulazu, koji je rashlađivan vjetrom iz podzemlja, u etnološkoj literaturi još nije vrednovan.
Podzemlje Popova polja najbogatiji je rezervat podzemne faune u svijetu, a Vjetrenica s 92 podzemne vrste najbogatija pojedinačna pećina usvijetu. Vjetrenica je predložena za upis u Svjetsku baštinu i u toku je razrađivanje postupka njezine zaštite.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
