Predstavljena knjiga "Muhamed Kadić – život i djelo" Živorada Jankovića

Djelo, objavljeno povodom 100. godišnjice od Kadićevog rođenja, obrađuje stvaralački rad i rezultate jednog od najvećih bh. arhitekata 20. stoljeća.

Prezentira njegovo školovanje u Sarajevu i studije u Pragu, te povratak u glavni grad BiH gdje ostvaruje niz značajnih projekata i prihvata se ozbiljnih zadataka u rješavanju fundamentalnih pitanja urbanizma te uvođenja modernih principa arhitektonskog stvaralaštva.

O knjizi su govorili autor predgovora akademik arhitekt Ivan Štraus, prof. Vera Alikalfić te prof.dr. Muhamed Hamidović.

Akademik Ivan Štraus ocijenio je Kadića jednim iz plejade najznačajnijih bh. arhitekata graditelja sa savremenim idejama u arhitekturi. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su najznačajnije nagrada ZAVNOBiH-a 1982. godine, Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva te nagrada "27. juli" 1978.

Štraus naglašava da je Kadić dopisnim članom Akademije nauka i umjetnosti BiH postao 1973., a redovni dvije godine kasnije.

Za profesoricu na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Veru Alikalfić monografija ima za cilj trajno obilježiti veliki doprinos na unapređenju arhitektonskog sistema u BiH izuzetnog arhitekte i velikog humaniste Muhameda Kadića.

Predstavila je njegovo školovanje u Sarajevu, a zatim i u Pragu na Tehničkom sveučilištu, gdje se 1926. i 1927. godine susreće s poznatim češkim arhitektima koji prate dostignuća kubizma.

To je, kazala je, doba zrelih ideja mladih arhitekata "praške škole" pod čijim će utjecajem kasnije doprinijeti stvaranju sarajevskog arhitektonskog izraza. Zbog naprednih shvatanja i aristokratskih manira, stekao je veliki ugled kod studentske omladine koji su ga prozvali "naš Mahatma Gandi".

Nakon povratka u Sarajevo uspostavlja blisku saradnju s tada najplodnijim arhitektom Dušanom Smiljanićem. Njegove građevine, koje karakteriziraju čiste funkcionalne forme, sačuvale su se do danas za razliku od mnogih drugih objekata. Iza sebe je ostavio niz ostvarenja koja predstavljaju avangardu arhitektonskih djela, a najveći dio radnog vijeka posvetio je planiranju i izgradnji industrijskih i poljoprivrednih objekata.

Naglasila je i seriju novinskih članaka kojima je dao veliki doprinos prostornom uređenju Sarajeva.