Otkrivena neobična sličnost između Marsa i Venere

Prema 19 provedenih studija koje će se objaviti u posebnom broju časopisa Planetary and Space Science, od kojih su neke već objavljene na internetu, ta dva planeta, unatoč razlikama u veličini i udaljenosti od Sunca, imaju atmosferu koja isijava snopove elektronski nabijenih čestica.

Te čestice, ističe ESA, dobivaju ubrzanje zahvaljujući djelovanju solarnog vjetra, slobodnih elektrona, iona i protona koje oslobađa Sunce.

Solarni vjetrovi zaobilaze Zemlju jer ih skreće Zemljino magnetno polje. No ni Mars ni Venera nemaju većeg magnetskog polja, pa je njihova atmosfera izložena snažnom utjecaju solarnog vjetra.

Kako ističe ESA, znanstvenici su bili iznenađeni kad su vidjeli da se međusobnim djelovanjem atmosfere i solarnog vjetra na tim dvama planetima "stvara slabo magnetsko polje koje okružuje planet i na njegovoj 'noćnoj' strani stvara dugačak rep".

Unatoč razlici u gustoći atmosfere tih dvaju planeta - Venerina je gusta, a Marsova rijetka, uređaji sonda otkrili su da je ustroj njihovih magnetskih polja sličan. To je zbog toga što je gustoća ionosfere na visini od 250 km neobično slična na oba planeta, piše astronom Tielong Zhang s Akademije znanosti u Austriji.

Mjerenje je provedeno pomoću dvaju uređaja "Aspera" (Analyser of Space Plasmas and Energetic Atoms) na sondama u magnetskim područjima iza planeta, koja izbacuju najveći dio elektronski nabijenih čestica.

Istodobno promatranje gubitaka iz dviju atmosfera možda će omogućiti da se otkrije njihov prijašnji sastav i da se istraže promjene klime na planetima, misli David Brain sa sveučilišta Berkeley u Kaliforniji.