Uvoz vina skoro pet puta veći od izvoza

Samo na području općine Čitluk postoji 2 800 hektara zemlje koja se ne obrađuje, a na kojoj bi se mogli saditi novi vinogradi i kada bi država davala veći poticaj na području te općine proizvodnja grožđa bi se za pet godina udvostručila, kazao je vlasnik "Vinarije Sivrić" Veselko Sivrić.

Prema podatcima Gospodarske komore Federacije BiH ukupna proizvodnja vina u našoj zemlji iznosi od 320 000 do 350 000 hektolitara s oko 4000 hektara vinograda, kazao je u izjavi za FENU koordinator poslova sektora poljoprivrede u Gospodarskoj komori FBiH Ivica Barbarić.

Izvoz vina iz BiH u 2007. godini iznosio je 2.226 tona (4.973.541,67 KM) dok je uvoz bio 10.277 tona (32.612.847,28 KM) tako da deficit na vinu iznosi 8.051 tona (- 27.639.306,00 KM), dodao je Barbarić.

Po njegovim mišljenju potrebno je podići izvoznu razinu vina, što znači pojačan i agresivniji marketing, izlazak, odnosno povratak na inozemna tržišta.

Proizvođači vina Hercegovine smatraju da je potrebna bolja promocija domaćih vina, kako bi ona bila jednako konkurentna na europskom tržištu te da je u svezi s tim potrebno udruživanje malih vinara jer oni samo zajedničkim nastupom mogu ostvariti bolje izvozne rezultate i veći marketing.

Kada je u pitanju promocija domaćih vina, Gospodarska komora FBiH već je izrazila spremnost da uloži određena financijska sredstva u promociju naših vina, kroz sajmove u Zapadnoj Europi, tako da bi se već na sajmu u Dusseldorfu najveće vinarije iz BiH trebale pojaviti na zajedničkom štandu.

"Problem kod izvoza naših vina je taj što smo za vrijeme rata izgubili kupce te ih sada ponovno moramo vraćati i stvarati nove, a konkurencija je na europskom tržištu ogromna, zbog čega smo i prisiljeni naša vrhunska vina prodavati po nižim cijenama", kazao je direktor Ljubuške vinarije HEPOK Krešimir Jolić te dodao kako postoje određeni problemi i pri plasmanu naših vina u Republici Hrvatskoj gdje oni umjesto vrhunska, dobivaju etiketu kvalitetna vina

Inače, vinarija HEPOK izvozi 60 posto svog vina i to najviše u zemlje bivše Jugoslavije, Njemačku, Austriju, te u zadnje vrijeme i u Poljsku.