Piše: Asim Bešlija
U septembru prošle godine Vijeće ministara BiH odbilo je da potvrdi imenovanje novog-starog kandidata za direktora Regulatorne agencije za komunikacije Kemala Huseinovića, a nakon što ga je Vijeće iste te agencije jednoglasno predložilo. Na septembarskoj sjednici Vijeća ministara protiv Huseinovića glasala je većina ministara bez obzira na entitet ili stranku, i kako se sada ispostavlja, napravila veliku grešku. Naime, kako propisuje Zakon o komunikacijama BiH, uloga Vijeća ministara u cijelom procesu imenovanja je formalna a glavnu ulogu ima Vijeće RAK-a kao nezavisno tijelo koje samo po sebi čuva i nezavisnost same agencije. Dakle, bira kandidata prema njegovim ponajprije stručnim referencama a ne nacionalnosti, političkoj ili stranačkoj pripadnosti, ili vjerskim osjećanjima. Vijeće ministara, uprkos tome, odlučilo se prekršiti zakon i odbiti potvrđivanje ovog kandidata zbog toga, kako je to obrazložio ministar finansija Dragan Vrankić, 'što Vijeće RAK-a nije dostavilo sve biografije kandidata kako bi se provjerile njihove reference', što u svakom slučaju nije posao državnih ministara. Ovim je državna vlada otvorila krizu sa RAK-om koja traje već punih sedam mjeseci i njen kraj se ne nazire.
Dogovor šestorke
No, zašto je Vijeće ministara odlučilo da ovako reaguje, pitanje je za koje odgovor leži u jednom od mnogih stranačkih pregovora, tačnije posljednjem održanom u Banjaluci, kada su lideri šest vodećih političkih stranaka dogovorili da se Hrvatima ustupi mjesto direktora RAK-a. Ovim bi se RAK konačno stavio pod kontrolu a time i nepodobni mediji, a s druge strane Hrvatima odnosno hrvatskim strankama ispunila dugogodišnja težnja za osnivanjem kanala na hrvatskom jeziku u BiH. Navode o raspodjeli fotelje direktora RAK-a otvoreno su potvrdili premijer RS-a Milorad Dodik te predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Međutim, od njihove priče još uvijek nema ništa. Vijeće ministara tražilo je od Vijeća RAK-a da raspiše novi konkurs, što prema zakonu nema pravo, i da provede novu proceduru, iako je i sadašnja provedena prema svim zakonskim odredbama koje Zakon o komunikacijama propisuje. Šta više, stranački lideri išli su logikom da će se raspisati javni konkurs, kako zakon i propisuje, ali će se na konkursu odabrati stručan ali kandidat hrvatske nacionalnosti!?! Dakle, prilikom samog konkursa jedna od najbitnijih stvari bila bi nacionalnost kao vid pozitivne diskriminacije a sve u skladu stranačkim dogovorom o raspodjeli direktorskih fotelja.
Ko ruši RAK?
No, nakon što je vladajuća šestorka sama sebi dala autogol jer je Zakon o komunikacijama jasan i ne dopušta političko miješanje i osigurava nezavisnost RAK-a, kakvu imaju slične agencije širom Evrope, svojevrsno rušenje institucije pokrenuto je iznutra. Pobunila su se dvojica članova Vijeća RAK-a, Slobodan Bošković i Branislav Božić, uputivši pismo parlamentarnoj Skupštini BiH da nisu zadovoljni ponajprije radom predsjedavajućeg Vijeća Nevenom Tomićem, u kojem još traže poteze parlamenta vezano za situaciju u samoj agenciji. Oba doma parlamenta odnosno njihovi srpski članovi u ime kolegija oba doma šalju pismo RAK-u i traže poštivanje zakona i raspisivanje novog konkursa, jer osim neke vrste preporuke ništa drugo nisu mogli uraditi zbog mogućeg političkog utjecaja. Vijeće RAK-a i dalje odbija raspisati novi konkurs jer za to nema potrebe a onda dolazi sjednica Vijeća RAK-a u martu ove godine, kada Bošković i Božić, u nedostatku valjanih argumenata, počinju igrati na nacionalnu kartu iako su u Vijeću uposleni kao stručnjaci.
Božić i Bošković žele pozicije
Prema izvorima bliskim RAK-u, Slobodan Bošković otvoreno je zatražio da bude imenovan predsjedavajućim Vijeća agencije, što je jedna od pozadina njegovog navodnog nezadovoljstva.
Bošković, inženjer iz Banjaluke, sve do posljednjih nekoliko mjeseci nije imao primjedbi na rad agencije a onda su se one počele pojavljivati u banjalučkim novinama. Bošković je optužio Vijeće da je preglasavanjem kažnjavalo izrazito srpske medije, da godišnji izvještaji agencije nisu regularni te da predsjedavajući Tomić ne radi profesionalno svoj posao nego više zbog svoje koristi. No, kako se ispostavlja posljednjih dana, Bošković je od početka bio neiskren. Njegova biografija od ranih 90-tih naovamo puna je crnih mrlja. Banjalučani razasuti po svijetu otkrili su da je Slobodan Bošković bio jedan od bliskih saradnika Radovana Karadžića u agitaciji, mobilizaciji i slanju Srba iz Banjalučke regije na ratišta u BiH i Hrvatskoj na samom početku rata. O tome svjedoči presretnuti telefonski razgovor u kojem Karadžić moli Boškovića da ide i drži govore kako bi pokrenuo ljude na akciju i posebno odlazak na hrvatsko ratište. Razgovor možete poslušati u cijelosti ovdje i pročitati njegov transkript ovdje. Osim ovoga, navode Banjalučani u svojim blogovima na adresi slikeinovosti.blogspot.com, Bošković je bio jedan od organizatora protjerivanja nesrpskog stanovništva iz Banjaluke u vrijeme kada se mislilo da rata uopće neće biti.
Branislav Božić
Iskren nije bio ni Branislav Božić iz Mostara jer je prema navodima naših izvora, tražio da se njegovom bliskom rođaku, vlasniku Radija Dobre Vibracije, dodijeli frekvencija koja je na tenderu dodijeljena Radiju Islamske zajednice. Osim ovoga, Božić je pretendent na poziciju generalnog direktora RAK-a koju kao vršilac dužnosti trenutno obavlja Kemal Huseinović, vjerovatno računajući na već postignuti dogovor stranaka da ova pozicija svakako pripada Hrvatu. Također, kada je izabran za člana Vijeća RAK-a, Božić je sakrio činjenicu da već radi za jednu državnu kompaniju tačnije Elektroprivredu HZHB, gdje obavlja dužnost rukovodioca Službe za komunikacije, informatiku i daljinsko upravljanje. Otkrili su ovo uposlenici elektropivrede u anonimnom pismu upućenom RAK-u, ukazujući da se radi o čistom sukobu interesa. Kopiju pisma pročitajte ovdje.
Šta kaže međunarodna zajednica?
I dok se vladajuće strukture na razne načine trude da uspostave kontrolu nad RAK-om i ukrote i one medije koji su iole slobodni, odvija se i živa međunarodna diplomatska aktivnost. Evropska povjerenica za medije Vivian Reding otvoreno je poručila Nikoli Špiriću da se već započeta procedura izbora direktora RAK-a mora i završiti, uz očuvanje nezavisnosti agencije dok je Pierre Mirel, direktor Odjela za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje EU na posljednjem sastanku monitoringa reformskog procesa u Sarajevu ocijenio isto, zahtijevajući poštovanje odluka Vijeća RAK-a.
Putem Misije OSCE-a u BiH, predstavnik za slobodu medija ove organizacije Miklos Harastzi iz Beča je najavio vlastitu istragu, a podršku RAK-u izrazio je i britanski ambasador Matthew Rycroft.
Najviši predstavnici vlasti te stranački lideri sada praktično ne znaju šta da rade jer vještački stvorena kriza, ima samo jedan izlaz – potvrđivanje kandidata kojeg je predložilo Vijeće RAK-a. Ovim činom, koji će se očito morati desiti, Vijeće ministara priznaće vlastitu namjernu grešku, pogotovo zbog činjenice da je jedna od rijetkih još uvijek nezavisnih agencija u BiH nedavno od Evropske komisije dobila pozitivne ocjene za svoj sveukupan rad.
