Slovenci obilježavaju 190. obljetnicu otkrivanja Postojnske jame

Jednu od najljepših i najvećih kraških podzemnih spilja čije se galerije, rovovi i dvorane danas protežu na istraženi 21 kilometar otkrio je 14. travnja 1818. godine, prilikom priprema za posjet austrijskog cara Franje I. tada malom mjestu 45 kilometara jugoistočno od Ljubljane, domaći speleolog Luka Čeč, rekavši da je otkrio "raj na zemlji i sasvim novi svijet".

Car je na putu u Trst želio pogledati ulaznu dvoranu u jamu čiji je zemljovid, odnosno tloris još 1748. napravio bečki matematičar J.N. Nagel.

Kako je na svečanoj akademiji u Postojni, povodom obljetnice, izjavio ministar prometa Radovan Žerjav, društvo Turizam Kras iz Postojne trebalo bi i dalje "prirodnim biserom" i u budućnosti upravljati jednako pažljivo i vrijedno kao do sada, da se održi njegova prirodna ljepota i velik turistički potencijal.

Iako natpisi u početnim galerijama Postojnske jame svjedoče da su njeni prednji ulazi bili poznati još u 13. stoljeću, Čečevo otkriće i dolazak austrijskog cara napravili su od Postojne pravu turističku atrakciju onoga doba. Posjećivali su je austrijski carevi i talijanski kraljevi (Postojna je izmeðu dva rata pripadala Italiji). U jednom svom pismu slovensku krašku jamu spominje je i otac psihoanalize Sigmund Freud, uz zanimljivu opasku da je želja za istraživanjem podzemnog svijeta za neke speleologe zapravo njihov "erotički ekvivalent".

Prvi turistički vodič Postojnskom jamom (na njemačkom jeziku) tiskan je 1821. godine, mini-željeznica na benzinski pogon smijenila je kola na kotačima što su ih gurali vodiči 1872. godine, a 12 godina kasnije električne lampe zamijenile su baklje što su ih sa sobom morali nositi posjetitelji.