"Hagadu" je prezentirao predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci, a "Ahdnamu" gvardijan Franjevačkog samostana fra Mirko Majdandžić.
''Hagada je jevrejska knjiga koja se čita uz Pesah, knjiga koja se upotrebljava jednom godišnje i obaveza svakog jevreja je da pročita 'Hagadu' za Pesah da bi ispunio svoju vjersku obavezu'', kazao je Finci, dodavši da je 'Hagada' nastala između 1350. i 1380. godine u Španiji.
Sarajevska "Hagada" je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije, gdje je nastala u drugoj polovini 14. stoljeća, a zajedno s Jevrejima napustila je Španiju još u 15. stoljeću. Sarajevska "Hagada" predstavlja jedno od najvrednijih pokretnih kulturnih blaga BiH i smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste. Original sarajevske "Hagade" ispisan je krasnopisom na istančanoj koži, i čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Fra Mirko Majdandžić je kazao da je "Ahdnama" dokument koji je franjevcima bio od izuzetne važnosti.
"Ahdnama" je jedan od najstarijih dokumenata o poštivanju ljudskih prava i sloboda u historiji. Sultan Mehmed II Fatih je izdao bosanskim franjevcima dokument poznat pod nazivom "Ahdnama", kao garanciju narodu i fratrima za sigurnost, slobodan rad i slobodu svoje vjere. Ovaj dokument Fatih je lično predao u ruke fra Anđelku Zvizdiću, gvardijanu samostana. Kroz stoljeća carska "Ahdnama" predstavljala je pravu povelju sloboda katolika u Bosni i poštivana je u svemu i od sviju. "Ahdnama" se i danas čuva u knjižnici Samostana u Fojnici.
"Ahdnama" sultana Mehmeda Fatiha napisana je 28. maja 1463. godine u mjestu Milodraž, općina Kiseljak u BiH.
Trajanje bečke postavke je do 4. maja.
Prezentaciji "Hagade"' i "Ahdname" u palači "Palffy" prisustvovala je i gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac.
