Biznews

Predstavljena studija "Projekt određenih sektora kao izvora konkurentnosti"

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) predstavili su danas u Sarajevu studiju "Projekt određenih sektora kao izvora konkurentnosti: Prezentacija regionalne investicijske strategije.“
U radu su, uz OECD i FIPA-u, sudjelovali predstavnici Evropske komisije i Svjetske banke te predstavnici agencija iz Albanije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Moldove, Rumunjske, Srbije i Kosova, saopćeno je iz FIPA-e.

Svrha studije je identifikacija sektora u zemljama zapadnog Balkana koji imaju najviše potencijala za razvoj, kao i utvrđivanje mjera za unapređenje njihove konkurentnosti.Studija ukazuje na najznačajnije barijere za poslovanje kompanija iz određenih sektora, kao i preporuke za unapređenje poslovnog ambijenta koje bi dovele do jačanja njihove konkurentnosti.

FIPA je u proteklih nekoliko mjeseci, u suradnji s OECD-om, posjetila više poduzeća iz sektora tekstilne industrije, autodijelova i komponenti i ICT-a radi upoznavanja problema i barijera s kojima se određeni sektor generalno i poduzeća iz sektora suočavaju u svom poslovanju.

Analiza studije pokazuje da zemlje Zapadnog Balkana treba bolje da procijene svoje prednosti u četiri industrijska sektora i koncentriraju se na provedbu reformi u tim sektorima kako bi povećali sposobnost cijele regije da se takmiči za strane investitore. Četiri identificirana sektora su informatičko–komunikacijske tehnologije, outsourcing poslovnih procesa, automobilske komponente i tekstil i odjeća.

Agencije za unapređenje stranih investicija ne bi trebalo da promoviraju sve sektore istovremeno, nego bi radije trebalo da odaberu jedan broj sektora u kojima država ima komparativnih prednosti i potencijal za razvoj u budućnosti, saopćeno je.

Rečeno je da treba izabrati sektore koji donose najviše koristi državi.

OECD-ova studija ukazuje da zemlje regije treba da uklone tri ključne slabosti: prvo - postoji značajan prazan prostor u ljudskih resursima i zato treba poboljšati suradnju između obrazovanja i potreba tržišta, između ministarstva obrazovanja i ekonomije; drugo - premalo je naglaska na uslugama s dodatnom vrijednošću i inovacijama, pa bi veza između istraživanja i privrede trebalo još da se razvija. Potrebno je, naglašeno je u studiji, razvijati privredu temeljenu na znanju.

Studija je pronašla da se dvije trećine firmi iz sektora tekstilne i automobilske industrije fokusiraju na cjenovnu konkurentnost. Treće, ne postoji dugoročno planiranje reformi po sektorima kao ni institucionalne metode identificiranja i uklanjanja prepreka u poslovanju po sektorima.

Direktor FIPA-e Haris Bašić je u uvodnom obraćanju zahvalio organizatorima što su ovaj događaj, koji je od velike važnosti za cijelu regiju, organizirali u Sarajevu.

On je istaknuo da je BiH u protekle četiri godine poduzela niz reformskih poteza, što je rezultiralo i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU.

Poboljšan poslovni ambijent, rast BDP, stabilna valuta i školovana radna snaga sve su to faktori koji su doprinijeli tome da je BiH u prošloj godini imala najbolje ekonomske pokazatelje u historiji, kao i rekordan priliv stranih investicija.

Direktor FIPA-e pozvao je prisutne da sudjeluju na Crans Montana forumu, koji koji će se održati u Sarajevu od 08 -10. oktobra ove godine.
(FENA)

Komentari
Unesite komentar
Nadimak*:

E-mail:

Upišite komentar*:

 
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Sarajevo-x.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Sarajevo-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Sarajevo-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Trenutno nema komentara na ovaj članak.
Marketing
Anketa

Da li ste zbog trenutne globalne financijske krize podizali svoju ušteđevinu iz banaka?

Da.
Ne.
Ušteđevina?