Poznati kulturni mecena, publicist, političar, bankar, istraživač i sakupljač, Gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini je u maju 2001. godine darovao Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, radi promoviranja kulturne baštine, povijesne istine, istraživanja, znanstveno-umjetničke aktivnosti i kulture Bošnjaka i naroda s kojima Bošnjaci u BiH stoljećima žive.
Podružnica Bošnjačkog instituta u Sarajevu otvorena je 1991. godine i djelovala je u toku agresije na BiH. Adil Zulfikarpašić je od 1992. do 1994. godine boravio pretežno u Cirihu, putujući povremeno u Bosnu kao predsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije. Često je poduzimao putovanja u različite zemlje radi susreta s političarima i drugim utjecajnim ličnostima u potrazi za rješenjem pitanja Bosne.
Pomagao je Bošnjake u izbjeglištvu, promovirao njihovo okupljanje oko Matice Bošnjaka, kojoj je dao na upotrebu prostorije i svu infrastrukturu u Bošnjačkom institutu u Cirihu. Institut je postao mjesto intelektualnih susreta između Bosne i inozemstva. Dominantna ideja-vodilja svih njegovih aktivnosti bila je - očuvanje Bosne kao jedinstvene, cjelovite zemlje. Godine 1998. Adil Zulfikarpašić je odlučio preseliti Bošnjački institut iz Ciriha u Sarajevo.
Adil Zulfikarpašić je potomak stare bosanske plemičke porodice - bega Čengića. Rodio se u Foči 23. decembra 1921. godine.
Za neizmjeran doprinos kulturnom i političkom životu Bosne i Hercegovine, Adil-beg Zulfikarpašić je dobio brojna priznanja i nagrade, među ostalim i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva 2002. godine. Na Izbornoj skupštini Akademije nauka i umjetnosti BiH održanoj 13. maja 2002. godine u Sarajevu izabran je za počasnog člana Akademije.
