On je, obraćajući se danas u Narodnoj skupštini RS, ocijenio da je u pitanju antidejtonsko djelovanje te da glavne opstrukcije dolaze iz RS-a.
S tim u vezi, Tihić je naglasio da ne misli da je antidejtonski čin osporavanje grba i himne RS-a, jer je i Ustavni sud BiH ocijenio da su ti simboli diskriminirajući.
Tihić se osvrnuo i na skupštinsku informaciju koja je pripremljena za današnje posebno skupštinsko zasjedanje, a nešto je drugačija od današnjeg Kuzmanovićevog govora pred poslanicima. Lider SDA je istaknuo da je znatan dio ponuđenih zaključaka prihvatljiv, posebno dio da je BiH zajednička država i srpskog naroda, da BiH ne može biti ni opstati na konceptu kolektivne krivice i trijumfa jednog kolektiviteta te da ne može opstati bez ravnopravnosti njenih naroda i dogovora političara.
Navodeći da ne želi da bude advokat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića povodom njegovih govora u Generalnoj skupštini UN-a i Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, Tihić je kazao da većina poslanika Skupštine RS-a koji o tome danas raspravljaju i nema Silajdžićev izvorni govor u cjelini te da se u složenoj političkoj situaciji ne nalazimo samo zbog tih izlaganja.
"To sve potiče još od prije dvije godine i vremena kada nisu usvojeni ustavni amandmani te poslije one retorike koja je uslijedila tokom izborne kampanje, kao i poslije nje, i određenih izjava i ponašanja, a između ostalog, uslijedile su iz RS-a“, rekao je Tihić.
Naglasio je da bi punom implementacijom Dejtonskog sporazuma svi dobili, entiteti bi bili prihvatljiviji za sve njihove građane, a BiH funkcionalnija i jača država po mjeri svih njenih građana.
To bi, naglasio je, znatno olakšalo i ubrzalo put BiH prema Evropskoj uniji i NATO-u.
On se u obraćanju poslanicima Skupštine RS-a posebno osvrnuo na reakcije iz RS-a koje su uslijedile na nedavno usvojenu deklaraciju SDA, ističući da je primarni cilj te deklaracije puna provedba Dejtonskog sporazuma te da u tom dokumentu niko ne optužuje, jer odgovornosti ima na svim stranama "negdje više, negdje manje".
Tihić je naglasio da je SDA u svojoj deklaraciji istakla koji sve dijelovi Dejtonskog sporazuma nisu provedeni u potpunosti, navodeći da se iz tog dokumenta ne može prihvatiti ono što se nekome sviđa, a ne primjenjivati ono što se ne sviđa.
"Rekli smo da prema Aneksu 1. o vojnim aspektima nisu uspostavljene trajne mjere sigurnosti i kontrole naoružanja jer to radi EUFOR, kada je u pitanju Aneks 4., tvrdimo da nije osigurana ravnopravnost naroda i građana na cijeloj teritoriji BiH i nije izvršeno usklađivanje ustava države i entiteta s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama“, rekao je Tihić. Podsjetio je da su još na snazi diskriminatorske odredbe o izboru članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine.
Naveo je da nisu potpuno usaglašeni entitetski i državni ustavi, nisu objedinjene institucije ombudsmena, nije osigurana ravnopravnost naroda i građana u zapošljavanju u institucijama na svim nivoima, nije u potpunosti proveden Aneks 7. koji govori o izbjeglicama, raseljenim i povratnicima, zatim Aneks 9. u vezi s javnim korporacijama što je uvjet za evropske integracije i drugo.
Tihić je kazao i da smo svjesni punih posljedica zatvaranja OHR-a prije pune implementacije Dejtonskog sporazuma.
"Ukazali smo da bi to moglo dovesti do novih konfrontacija pa i sukoba. Mi to nikako ne želimo“, naglasio je lider SDA i dodao da kao odgovorna i najača bh.stranka ništa ne žele da prepuste slučaju.
Teško uspostavljeni mir, ponovio je, najveća je vrijednost Dejtonskog sporazuma i zato se mora učiniti sve da se on sačuva.
Inače, pored lidera SDA poslanicima Skupštine obratili su se i srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je rekao da za njega nema ništa sporno u skupštinskoj informaciji, ali da je ona neopravdano izazvala burne reakcije OHR-a.
"Ta informacija koja je pripremljena za Skupštinu RS-a je odlična i dejtonska, a imaju samo tri-četiri riječi o kojima se može raspravljati", smatra Radmanović.
Govorio je i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH Milorad Živković. Zatražio je od Skupštine RS-a da se založi za očuvanje entitetskog glasanja u državnom parlamentu.
Predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović u uvodnom izlaganju nije spominjao referendum, ali je predložio da Skupština usvoji stav kojim zahtijeva pokretanje postupka da bi se izvršila kritička analiza neustavno prenesenih nadležnosti s entiteta na zajedničke institucije i mogućnost njihovog najvećeg povrata u prvobitnu nadležnost entiteta.
Uslijedilo je i izlaganje premijera RS-a Milorada Dodika koje je, što i nije praksa u Skupštini, trajalo oko sat vremena i obuhvatilo sva prijeratna dešavanja, period poslije i odnose u BiH te djelovanje međunarodnih predstavnika u BiH.