Otvorena izložba faksimila srednjovjekovnih rukopisa

Na izložbi su predstavljeni faksimili gotovo svih rukopisa koji se sada nalaze u Beogradu, Zagrebu, Vatikanu, Bolonji, Veneciji, Berlinu, Sankt Peterburgu, Moskvi, Sofiji, Plevni, Skoplju, Monteprendonu, Ljubljani i Dablinu.

Kustosi izložbe su Safet Hadžimuhamedović i Aida Bucalović, historičari umjetnosti iz Sarajeva.

Aida Bucalović je istakla da bosanska javnost nije imala priliku vidjeti srednjovjekovne bosanske rukopise okupljene na jednom mjestu, bar u formi faksimila.

"Međunarodni forum Bosna je prikupio ove rukopise u procesu izdavanja knjige profesorice Herte Kune 'Srednjovjekovna bosanska književnost'.

Rukopisi su prije svega historijski dokument koji govori u prilog razvijenosti srednjovjekovne bosanske države. Posmatrajući ove rukopise možete vidjeti da je riječ o državi koja je imala svoje pisare, svoje pismo, svoju crkvu. Uglavnom su pisani bosančicom i glagoljicom", rekla je Bucalović.

Svi sačuvani srednjovjekovni bosanski rukopisi, osim jednog, danas se nalaze u zbirkama izvan Bosne i Hercegovine.

"U Bosni je samo Čajničko evanđelje, dok su ostala rasuta diljem Evrope. Rukopisi su nastajali od XII stoljeća pa sve do pada Bosne. Padom Bosne jednostavno su se raspršili u ostale zemlje Evrope, ističe Bucalović.

Kako je istakla, neka od najvažnijih evanđelja danas su u Italiji, Nikoljsko evanđelje je čak u Dablinu. Jedini svjetovni rukopisi Aleksandrida je u Berlinu, Hrvojev misal nalazi se u Turskoj...

Bucalović je ovom prilikom izrazila nadu da će država Bosna i Hercegovina jednom uspjeti povratiti ove rukopise koji su značajan dio njene baštine.