<?xml version='1.0' encoding='windows-1250' ?>

<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/">
<channel>
<title>Sarajevo-x.com - Biznis</title>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis</link>
<description>Sarajevo-x.com - Biznis</description>
<image>
	<title>Sarajevo-x.com</title>
	<width>144</width>
	<height>27</height>
	<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis</link>
	<url>http://www.sarajevo-x.com/images/logo_mali.gif</url>
</image>

<item>
<title>Kako bi ostvarili uštedu: SAD: Pepsi otpušta 8.700 radnika</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Kompanija Pepsi saopćila je u četvrtak da će ukinuti oko 8.700 radnih mjesta širom svijeta da bi ostvarila uštedu i investitorima omogućila veću zaradu.</uvod>
<clanak>Otkazi su dio novog trogodišnjeg programa za podsticanje produktivnosti, od kog se očekuje da će, kroz smanjenje troškova, kompaniji donijeti 1,5 milijardi dolara, prenosi AFP.
    
"Program uključuje smanjenje radne snage za oko 8.700 radnika u 30 zemalja, što je oko tri posto globalne radne snage kompanije", naveo je Pepsi.
    
"Program za podsticanje produktivnosti ojačaće konkurentnost preduzeća i pružiće nam izvor finansiranja za buduće inicijative u vezi s proizvodnim markama i inovacijama", ukazala je kompanija.
 
Pepsi je dodao da će istovremeno uložiti 500 do 600 miliona dolara u reklamiranje i marketing širom svijeta, uz poseban osvrt na tržište Sjeverne Amerike.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120209152.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/sad-pepsi-otpusta-8-700-radnika/120209152</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Kompanija Pepsi saopćila je u četvrtak da će ukinuti oko 8.700 radnih mjesta širom svijeta da bi ostvarila uštedu i investitorima omogućila veću zaradu.]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 19:05:11 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Ugroženo 1,5 miliona radnih mjesta u eurozoni</title>
<izvor>SRNA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Dužnička kriza u evrozoni mogla bi da ugrozi 1,5 miliona radnih mjesta širom Evrope,  jer je sve veći broj propalih kompanija, pokazalo je istraživanje njemačke ekonomske agencije "Kreditreform".</uvod>
<clanak>U najnovijem godišnjem izvještaju o insolventnosti navodi se da je broj kompanija koje nisu platežno sposobne u grupi od 15 zemalja Evropske unije, uz Norvešku i Švajcarsku, porastao u 2011. godine za 0,3 odsto tako da  iznosi 174 917. 

	Sve veća nemogućnost preduzeća da dospjele obaveze plaćaju u roku uveliko ugrožava radna mjesta, od kojih je prošle godine skoro 1,5 miliona bilo ugroženo, što je za 7,1 odsto više u odnosu na 2010. godinu, ukazala je agencija. 

	Najveći broj insolventnih firmi je u Grčkoj, zatim u Španiji, Italiji i Portugalu dok je, s druge strane, u Njemačkoj i Francuskoj evidentirano manje preduzeća koja su proglasila bankrot. 

	Jednog od četiri njemačka izvoznika zadesilo je jednomjesečno ili dugotrajnije kašnjenje isplate od kupaca iz Italije, Španije i Portugala, dok znatno gore stanje vlada u istočnoj Evropi, gdje je devet od 10 njemačkih izvoznika moralo da čeka na isplatu iz Rumunije, Hrvatske, Češke i Mađarske. 

	Tokom 2009. godine rekordna dva miliona poslova bila su ugrožena zbog insolventnosti preduzeća.

	Situacija bi ove godine mogla biti pogoršana s obzirom na to da kompanije srednje veličine često suviše sporo reaguju na teškoće na finansijskim tržištima, pokazalo je istraživanje.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120209136.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/posao/ugrozeno-1-5-miliona-radnih-mjesta-u-eurozoni/120209136</link>
<content:encoded><![CDATA[SRNA - Dužnička kriza u evrozoni mogla bi da ugrozi 1,5 miliona radnih mjesta širom Evrope,  jer je sve veći broj propalih kompanija, pokazalo je istraživanje njemačke ekonomske agencije "Kreditreform".]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 17:37:11 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>ECB: Kamata na rekordnom minimumu od jedan posto</title>
<izvor>SRNA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Evropska centralna banka (ECB) odlučila je danas da zadrži ključnu kamatu na rekordnom minimumu od jedan posto i sačeka da vidi da li će ekonomiji zone evra biti potreban dodatni stimulans u vidu još niže stope u uslovima dužničke krize i vjerovatno recesije.</uvod>
<clanak>Prethodno je Evropska centralna banka smanjila kamatnu stopu u aranžmanima refinansiranja za po četvrt procentnog poena u novembru i decembru.

	Ta dva smanjenja kamata i obilna ponuda jeftinih kredita bankama doprinijeli su stabilizaciji finansijskih tržišta i olakšali prezaduženim vladama pristup kreditima.

	Sada do Evropske centraln banke  stižu različiti signali o stanju evropske ekonomije – tako indeks poslovnog povjerenja u Njemačkoj ukazuje na rast a podaci o njemačkom izvozu na pad.

	Brojni ekonomisti smatraju da je ekonomija zone evra u posljednjem kvartalu 2011. zabilježila pad i da prolazi kroz period slabosti. Oni se istovremeno pitaju koliko duboko će ekonomija pasti i koliko brzo će početi oporavak.

	Evropska centralna banka  je najavila novu ponudu jeftinih kredita 29. februara i neki analitičari vjeruju da će banke uzeti još više kredita nego na prvoj ponudi 23. decembra, kada je dodjeljeno ukupno 489 milijardi evra.

	Krediti iz te ponude pomogli su bankama da otplate obveznice koje dospijevaju u prvom kvartalu a dio novca su banke iz finansijski oslabljenih zemalja iskoristile za kupovinu njihovih državnih obveznica.

	I Banka Engleske je danas odlučila da ostavi kamatu na pola procenta, ali je i najavila da će kupiti za 50 milijardi funti više obveznica kako bi podstakla posustalu britansku ekonomiju.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120209132.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/ecb-kamata-na-rekordnom-minimumu-od-jedan-posto/120209132</link>
<content:encoded><![CDATA[SRNA - Evropska centralna banka (ECB) odlučila je danas da zadrži ključnu kamatu na rekordnom minimumu od jedan posto i sačeka da vidi da li će ekonomiji zone evra biti potreban dodatni stimulans u vidu još niže stope u uslovima dužničke krize i vjerovatno recesije.]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 17:20:47 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>SASE: Današnji promet 154.415,72 KM</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 154.415,72 KM (136.006,02 KM redovne berzanske trgovine i 18.409,70 KM prijavljenog vanberzanskog prometa).</uvod>
<clanak>U sklopu 43 transakcije ukupno je prometovano 52.455 vrijednosnih papira, saopćeno je iz Sarajevske berze-burze. 

Vrijednost BIFX-a je porasla za 15,36 indeksnih poena na 1.489,90 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 1,04 posto. 

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 3,52 indeksna poena na 820,68 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,43 posto. 

Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 0,81 indeksni poen na 944,21 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,09 posto. 

Promet na Kotaciji iznosio je 126.741,06 KM, u sklopu 36 transakcija prometovano je 50.398 vrijednosnih papira. 

Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 72.548,82 KM, u sklopu 17 transakcija prometovano je 9.045 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo. 

Kurs ovog emitenta je iznosio osam KM. 

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 31.633,04 KM, u sklopu 14 transakcija prometovano je 7.853 dionice. 

Na Kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF Crobih fond d.d. Mostar u iznosu od 9.870,00 KM. Kurs ovog fonda iznosio je pet KM. 

Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 22.559,20 KM, u sklopu pet transakcija prometovano je 33.500 obveznica. 

Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 1.199,20 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 21.360,00 KM. 

Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 9.264,96 KM, u sklopu tri transakcije prometovano je 1.092 dionice. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Solana d.d. Tuzla u iznosu od 4.782,96 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 18,98 KM. 

Na Sekundarnom slobodnom tržištu i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. 

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta ZIF MI Group d.d. Sarajevo od 4,20 posto i dostigle su cijenu od 4,02 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo od 2,30 posto i dostigao cijenu od 19,51 KM. 

Na vanberzanskom tržištu obavljene su transakcije dionicama emitenta Centrotrans-Eurolines d.d. Sarajevo. U okviru tri transakcije prometovano je 380 dionica u vrijednosti od 16.830,20 KM. Novi centar d.d. Zavidovići u okviru jedne transakcije prometovano je 585 dionica u vrijednosti od 1.579,50 KM.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120209131.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/sase-danasnji-promet-154-415-72-km/120209131</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 154.415,72 KM (136.006,02 KM redovne berzanske trgovine i 18.409,70 KM prijavljenog vanberzanskog prometa).]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 17:17:49 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Pad indeksa Banjalučke berze</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 199.165,73 KM, kroz 77 transakcija.</uvod>
<clanak>Od akcija na službenom berzanskom tržištu lista B najveći promet je ostvaren akcijama Telekom Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 80.960,42 KM, po prosječnoj cijeni od 1,45 KM, čime je ostvaren pad u odnosu na prošlo trgovanje za -0,68 posto.

Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 103.479,42 KM. Najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne štete 3 u vrijednosti od 49.252,59 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,60 posto. 

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 5.008,67 KM, po prosječnoj cijeni od 5,45 KM, što predstavlja rast cijene za 4,61 posto. 

Gubitnik dana među fondovima su akcije ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka (-0,90 posto), i danas se ovim akcijama trgovalo po prosječnoj cijeni od 4,41 KM. 

Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren akcijama preduzeća Bosna trgovina a.d. Banja Luka akcijama, trgovalo se u iznosu od 920,00 KM, po prosječnoj cijeni od 2,00 KM. 

Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,28 posto i iznosi 814,11 poena, a vrijednost FIRS indeksa se povećala za 1,91 posto i iznosi 1.789,28 poena.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120209104.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/sase/pad-indeksa-banjalucke-berze/120209104</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 199.165,73 KM, kroz 77 transakcija.]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 15:45:20 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Vrijednost više od 20 miliona eura: Potpisan Ugovor o izgradnji mosta na Savi kod Svilaja</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović potpisao je s austrijskom firmom "Strabag" i predsjednikom uprave Hrvatskih autocesta (RH) Stjepkom Bobanom Ugovor o izgradnji međudržavnog mosta na rijeci Savi kod Svilaja.</uvod>
<clanak>Ovom ugovoru prethodio je potpis i ratifikacija Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica, a koji definira način izdavanja suglasnosti i građevinske dozvole za međudržavni granični most, kao zajedničke investicije BiH i Hrvatske.

Vrijednost Ugovora je 20.964.336,77 eura bez PDV-a, a finansiranje je u omjeru 50:50 (UH putem Hrvatskih autocesta iz kredita EBRD-a, a BiH iz UMTS licenci do iznosa 16 -18 miliona eura).

Most preko rijeke Save kod Svilaja je spona autoceste na koridoru 5-C između BiH i Hrvatske.

Dug je 640, a širok 29 metara, betonsko-čelične konstrukcije gdje je sama čelična konstrukcija teška oko 5.000 tona.

Gradnja mosta bi trebala da traje 24 mjeseca od uvođenja izvođača na gradilište, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija BiH.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120209062.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/potpisan-ugovor-o-izgradnji-mosta-na-savi-kod-svilaja/120209062</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidović potpisao je s austrijskom firmom "Strabag" i predsjednikom uprave Hrvatskih autocesta (RH) Stjepkom Bobanom Ugovor o izgradnji međudržavnog mosta na rijeci Savi kod Svilaja.]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 09 Feb 2012 12:28:48 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Uprkos elementarnoj nesreći: UIO BiH: Porez za januar se mora platiti do 10. februara</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<autor>Piše: J. H.</autor>
<uvod>Na našu adresu pristiglo je nekoliko primjedbi zbog neoglašavanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH u vezi sa pomjeranjem roka predavanja PDV-prijava za mjesec januar.</uvod>
<clanak>Tako je jedna od čitateljki napisala kako je zvala Regionalni centar UIO u Sarajevu i tamo se niko ne osjeća zaduženim i odgovornim za davanje bilo kakve obavijesti o mogućem pomjeranju roka za prijave zbog novonastale situacije u kojoj je, kako kaže, nemoguće prikupiti svu dokumentaciju.

"Poslije toga sam zvala Glavni centar u Banjoj Luci, ali tamo od generalnog direktora do niže rangiranih šefova nikoga nema na poslu, niti se ko osjeća odgovornim da bilo šta kaže o toj temi", napisala je čitateljka te dodala: 

"Protestujem u ime poduzetnika koji mukotrpno zarađuju svojim radom, a ljudi koji bi trebali rješavati probleme i za to primaju iznimno velike plaće nisu ni došli na svoja radna mjesta, niti su sposobni da u  vanrednim situacijama rješavaju probleme".

Iz Uprave za indirektno oporezivanje dobili smo odgovor kako pomjeranja roka za podnošnje PDV-prijava neće biti i svi obveznici koji se nalaze u sistemu PDV-a moraju do 10. februara predati PDV prijave za mjesec januar 2012. godine. 

"Podsjećamo da svi oni obveznici koji ne mogu lično predati PDV prijave, to mogu uraditi putem pošte u zakonski predviđenom roku. Ukoliko pojedini obveznici nisu dobili sve fakture neophodne za obračun PDV-a u mjesecu januaru 2012. godine, podsjećamo da postoji mogućnost naknadnog podnošenja izmijenjenje PDV-prijave onog trenutka kada budu postojali svi neophodni elementi u knjigovodstvu poreskih obveznika" kazao nam je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120208140.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/uio-bih-porez-za-januar-se-mora-platiti-do-10-februara/120208140</link>
<content:encoded><![CDATA[Sarajevo-x.com - Na našu adresu pristiglo je nekoliko primjedbi zbog neoglašavanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH u vezi sa pomjeranjem roka predavanja PDV-prijava za mjesec januar.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 08 Feb 2012 16:56:33 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Promet Banjalučke berze 119.791 KM</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Na trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 119.791,45 KM, kroz 54 transakcija.</uvod>
<clanak>Od akcija na službenom berzanskom tržištu lista B najveći promet je ostvaren akcijama Telekoma Srpske a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 31.559,36 KM, po prosječnoj cijeni od 1,46 KM po akciji. 

Ukupan promet obveznicama iznosio je 81.969,88 KM. Najviše se trgovalo obveznicama Republika Srpska - izmirenje ratne štete 5 u vrijednosti od 58.502,71 KM. Prosječna cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,65 posto. 

Od akcija zatvorenih investicionih fondova najveći promet je ostvaren akcijama ZIF Kristal invest fonda a.d. Banja Luka, a trgovalo se u iznosu od 628,02 KM, po prosječnoj cijeni od 5,28 KM, što predstavlja rast cijene za 0,96 posto. 

Akcije čeiri fonda su ostvarile pad prosječne cijene, a gubitnik dana među fondovima su akcije ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina(-5,66 posto), i trgovalo se po prosječnoj cijeni od 0,05 KM. 

Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren emitenta Višegrad promet a.d. Višegrad, a trgovalo se u iznosu od 1.418,30 KM, po prosječnoj cijeni od 0,10 KM. 

Od akcija na slobodnom berzanskom tržištu rast cijene zabilježile su samo akcije preduzeća Boska RK a.d. Banja Luka (5,26 posto), i trgovalo se po cijeni od 0,20 KM, u vrijednosti 107,00 KM. 

Kod akcija na slobodnom berzanskom tržištu pad cijene zabilježile su samo akcije preduzeća Banja Luka film a.d. Banja Luka i to od -19,35 posto i trgovalo se po cijeni od 0,75 KM po akciji, u vrijednosti od 376,50 KM. 

Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 0,14 posto i iznosi 816,37 poena, dok je vrijednost FIRS indeksa smanjena za -0,72 posto i iznosi 1.755,79 poena.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120208114.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/blse/promet-banjalucke-berze-119-791-km/120208114</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Na trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 119.791,45 KM, kroz 54 transakcija.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 08 Feb 2012 14:44:06 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Sajam Interio 2012.: Poziv bh. firmama za učešće na konvenciji o industriji</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH) uputila je poziv bh. firmama za učešće na konvenciji  o industriji u okviru Međunarodnog sajma INTERIO 2012.  od 15. do 19. marta u Sarajevu.</uvod>
<clanak>Naime, USAID - Sida FIRMA Project Bosnia &amp; Herzegovina u partnerstvu s VTKBiH, regionalnim razvojnim agencijama REZ i SERDA, te Udruženjem Drvni klaster u BiH organizira industrijsku konvenciju u okviru sajama INTERIO 2012.

U sklopu konvencije, kako navode iz VTKBiH, bit će upriličeni: Quercus - „Od drveta s ljubavlju“ - natječaj za dizajn namještaja i proizvod od drveta; poslovni susreti (B2B) - agenti/kupci za tržišta Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Skandinavije; radionica „Zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa u drvnoj industriji BiH”; stručni seminar „Novi trendovi u drvnoj industriji”, te organizacija zajedničkog štanda na kome će izlagati deset do 12 firmi.

Iz VTKBiH navode da je rok za podnošenje prijave učešća 17. februar.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120208090.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/poziv-bh-firmama-za-ucesce-na-konvenciji-o-industriji/120208090</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH) uputila je poziv bh. firmama za učešće na konvenciji  o industriji u okviru Međunarodnog sajma INTERIO 2012.  od 15. do 19. marta u Sarajevu.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 08 Feb 2012 13:41:46 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Kašnjenje s prenosivosti broja: HT Mostar kažnjen sa 95.000 KM</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) je donijela rješenje kojim se izriče novčana kazna firmi JP HT d.d. Mostar u iznosu od 95.000 KM zbog kašnjenja uvođenja usluge prenosivosti brojeva u mobilnoj telefoniji.</uvod>
<clanak>Agencija je utvrdila da firma JP HT d.d. Mostar nije izvršila neophodne tehničke i administrativne radnje kako bi 31. decembra 2011. godine, počela pružanje usluge prenosivosti telefonskih brojeva u mobilnoj telefonskoj mreži.  

Firmi HT  Mostar je naloženo da u novom roku, najkasnije do 30. juna 2012. godine, omogući pružanje usluge prenosivosti broja u mobilnim telefonskim uslugama.

RAK je upozorio HT Mostar da uloži maksimalan napor i provede nalog u datom roku, posebno imajući u vidu da neispunjavanje unosi širi poremećaj na tržište javnih telefonskih usluga, čime se krše prava krajnjih korisnika na korištenje ove usluge.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120208089.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/ht-mostar-kaznjen-sa-95-000-km/120208089</link>
<content:encoded><![CDATA[Sarajevo-x.com - Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) je donijela rješenje kojim se izriče novčana kazna firmi JP HT d.d. Mostar u iznosu od 95.000 KM zbog kašnjenja uvođenja usluge prenosivosti brojeva u mobilnoj telefoniji.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 08 Feb 2012 13:36:34 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>General Motors traži dublje rezove u Opelu</title>
<izvor>SRNA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Američki proizvođač automobila General Motors (GM) želi da izvrši "dublje rezove" u svom evropskom ogranku Opel pošto se očekuje da će rezultati poslovanja u četvrtom godišnjem kvartalu biti, kako je ocijenjeno,  užasni.</uvod>
<clanak>"U Opelu vlada sve veće nezadovoljstvo i osjećaj da rezovi izvršeni prije dvije godine nisu išli dovoljno duboko. Ukoliko će biti popravljeno stanje u Opelu to treba učiniti odmah i rezovi moraju da budu duboki",  piše američki dnevnik Wall Street Journal pozivajući se na neimenovanog zvaničnika GM-a.

	Njemački radnički sindikati zahtjevaju da se kompanija drži plana o restrukturi objavljenog 2009. godine u kojem se navodi da će od 48.000 radnih mjesta u Evropi biti ukinuto oko  8.000 i da će biti zatvorena postrojenja u Antwerpenu u Belgiji.

	Međutim, američki dnevnik navodi da se sada razgovara o zatvaranju fabrike u Bochumu u Njemačkoj, gdje je zaposleno oko 3.100 radnika, te u Ellesmere Portu u Engleskoj gdje radi oko  2.100 radnika.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120208053.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/general-motors-trazi-dublje-rezove-u-opelu/120208053</link>
<content:encoded><![CDATA[SRNA - Američki proizvođač automobila General Motors (GM) želi da izvrši "dublje rezove" u svom evropskom ogranku Opel pošto se očekuje da će rezultati poslovanja u četvrtom godišnjem kvartalu biti, kako je ocijenjeno,  užasni.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 08 Feb 2012 11:04:01 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Pad potražnje: Smanjen kreditni rejting Sonyja zbog slabe zarade</title>
<izvor>SRNA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Agencija za kreditni rejting Standard &amp; Poor's umanjio je rejting japanske kompanije Sony.</uvod>
<clanak>Agencija je umanjila procijenu dugoročne kreditne vrijednosti Sonyja sa "A minus" na "trostruko B" zbog slabih zarada, pada cijene, pada potražnje i jake konkurencije.
	
	Standard &amp; Poor's ističe da je Sonyjev dalekoročni korporativni kreditni rejting takođe negativan.

	"Proizvodnja Sonyjevih televizora neprestano bilježi gubitke od fiskalne 2004. godine. Položaj kompanije na globalnom tržištu je pod snažnim pritiskom usljed pojačane konkurencije korejskih proizvođača i sve više kineskih kompanija", navodi se u saopštenju.

	Agencija je, takođe, upozorila da bi "ponovo mogla da smanji rejting ukoliko ne bude značajnije naznake oporavka u prihodima Sonyja u narednih šest do 12 mjeseci".</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120208045.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/smanjen-kreditni-rejting-sonyja-zbog-slabe-zarade/120208045</link>
<content:encoded><![CDATA[SRNA - Agencija za kreditni rejting Standard &amp; Poor's umanjio je rejting japanske kompanije Sony.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 08 Feb 2012 10:32:09 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Holandija: Mitsubishi prodaje fabriku za jedan euro</title>
<izvor>SRNA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Šef Mitsubishi Motorsa Osamu Masuko ponudio je fabriku automobila ove kompanije u Holandiji na prodaju za jedan euro, dan nakon što je japanski proizvođač najavio obustavu proizvodnje u ovom postrojenju.</uvod>
<clanak>Oko 1 000 radnika blokiralo je ulaz u fabriku, a sindikati su pozvali na štrajk povodom najave zatvaranja, prenio je BBC.

	Sindikati smatraju da bi zatvaranje fabrike bilo katastrofalno za jug Holandije. Mitsubishi je obrazložio odluku nepovoljnim poslovnim okruženjem u Evropi.

	Fabrika Nedcar, u istočnoj provinciji Limburg, trenutno zapošljava 1 500 radnika, koji prave modele Colt i Outlander.

	Portparol predsjednika kompanije rekao je da će postrojenje biti prodato za jedan evro, ako kupac može da osigura dalje isplate zarada radnicima. Ukoliko se to ne dogodi, prema sadašnjem planu, fabrika će biti zatvorena krajem godine.

	Radnici su se odlučili na štrajk, a sindikati podržavaju i ideju o pronalasku odgovarajućeg kupca.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207187.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/mitsubishi-prodaje-fabriku-za-jedan-euro/120207187</link>
<content:encoded><![CDATA[SRNA - Šef Mitsubishi Motorsa Osamu Masuko ponudio je fabriku automobila ove kompanije u Holandiji na prodaju za jedan euro, dan nakon što je japanski proizvođač najavio obustavu proizvodnje u ovom postrojenju.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 21:25:28 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Pregovori predugo trajali: Agrokor povukao ponudu za kupovinu dionica Mercatora</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Agrokor je saopćio večeras da je povukao svoju neobvezujuću ponudu za kupovinu 52,1 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercatora jer su zbog dugotrajnosti dosadašnjeg procesa ocijenili da im mogućnost ostvarivanja transakcije pod zadovoljavajućim uvjetima nije zagarantovana.</uvod>
<clanak>"Agrokor d.d. se 17. oktobra 2011., podastiranjem neobvezujuće ponude, javio na javni natječaj za kupovinu 52,1 posto dionica Poslovnog sistema Mercator d.d., koji je u ime konzorcija glavnih dioničara vodila ING banka. Na temelju naše neobvezujuće ponude konzorcij nas je 7. novembra 2011. kao najboljeg ponuđača odabrao za ekskluzivne pregovore o uvjetima akvizicije.
 
    Iako smo s konzorcijem prodavatelja pokušavali dogovoriti zadovoljavajuće uvjete za akviziciju udjela od 52,1 posto u Mercatoru, tokom trajanja perioda ekskluzivnosti, do danas u tome nismo uspjeli. Dugotrajni tok dosadašnjeg procesa naveo nas je na zaključak da bi cijeli proces mogao potrajati još dulje vrijeme te da nam mogućnost ostvarivanja transakcije pod zadovoljavajućim uvjetima nije zajamčena. To bi po našem mišljenju moglo biti štetno kako za našu kompaniju, tako i za Mercator te smo stoga donijeli odluku o povlačenju svoje ponude. U skadu s tim, 6. februara 2012. godine otkazali smo Ugovor o ekskluzivnosti s konzorcijem prodavatelja i povukli našu neobvezujuću ponudu, čime se i formalno povlačimo iz procesa",  kaže se u saopćenju Ureda za odnose s javnošću Agrokora d.d.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207184.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/agrokor-povukao-ponudu-za-kupovinu-dionica-mercatora/120207184</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Agrokor je saopćio večeras da je povukao svoju neobvezujuću ponudu za kupovinu 52,1 posto dionica slovenskog trgovačkog lanca Mercatora jer su zbog dugotrajnosti dosadašnjeg procesa ocijenili da im mogućnost ostvarivanja transakcije pod zadovoljavajućim uvjetima nije zagarantovana.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 21:23:09 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Kuvajt: Cijena nafte će ostati ispod nivoa od 115 dolara</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Očekuje se da će se do sredine godine cijena sirove nafte održati na nivou između 100 i 115 dolara za barel (oko 159 litara), osim u slučaju da dođe do "iznenađenja ili geopolitičkih promjena", izjavio je u utorak kuvajtski ministar za naftu, Mohamed al-Baseri.</uvod>
<clanak>On je dodao da sve ukazuje da je tržište nafte trenutno uravnoteženo i da cijena "tečnog zlata" odgovara i potrošačima i proizvođačima, prenosi AFP.
    
Al-Baseri je takođe iznio podatak da "kuvajtska proizvodnja uglavnom stagnira na nivou od oko tri miliona barela na dan". 
    
U utorak je član upravnog odbora kuvajtske naftne kompanije Kuwait Petroleum Corporation Ali al-Hadžeri izjavio da bi cijena tog energenta mogla da poraste na čak 160 dolara za barel, ukoliko tenzije oko embarga izvoza iranske nafte ne popuste ili ako dođe do konflikta, ali je dodao da se taj nivo cijene ipak ne bi održao na duži period.
    
Evropska unija je uvela embargo na izvoz iranske nafte, dok je zvanični Teheran više puta upozorio da će blokirati Hormoški moreuz, strateški put za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, ukoliko mu se ne dozvoli izvoz te sirovine.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207141.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/kuvajt-cijena-nafte-ce-ostati-ispod-nivoa-od-115-dolara/120207141</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Očekuje se da će se do sredine godine cijena sirove nafte održati na nivou između 100 i 115 dolara za barel (oko 159 litara), osim u slučaju da dođe do "iznenađenja ili geopolitičkih promjena", izjavio je u utorak kuvajtski ministar za naftu, Mohamed al-Baseri.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 17:48:13 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Evropska komisija: Barosso: Želimo ostanak Grčke u eurozoni</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Predsjednik Evropske komisije (EK) Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak da želi ostanak Grčke u eurozoni, jer bi cijena njena izlaska bila skuplja od ostanka u klubu zemalja koje koriste zajedničku valutu.</uvod>
<clanak>"Želimo da Grčka ostane u eurozoni. Cijena eventualnog izlaska bila bi viša nego cijena daljnjeg nastavka podržavanja Grčke", izjavio je Barroso prije neformalnog sastanka s bivšim predsjednikom EK-a Jacquesom Delorsom.
 
Potpredsjednica EK Neelie Kroes izjavila je za nizozemski dnevni list De Volkskrant da izlazak Grčke iz eurozone ne bi bio smak svijeta, što je u suprotnosti s dosadašnjim stajalištem Evropske komisije.
 
"I dalje se govori o urušavanju cijele strukture ako neka zemlja napusti eurozonu ili ju se zamoli da to učini. To naprosto nije istina", poručila je Kroes, također povjerenica EK za digitalnu tehnologiju.
 
Uočljivo je da EK-a pojačava pritisak na Grčku da se što prije dogovori s privatnim vjerovnicima o otpisu dijela duga i pristane na reforme koje traži EU-a i MMF u zamjenu za reforme koje je obećala, a još nije provela.
 
U Atini se vode paralelno dvije vrste pregovora. Grčka vlada pregovara s privatnim vjerovnicima o oprostu 100 milijardi duga. Iznos od 100 milijardi eura predstavlja polovinu privatnih potraživanja i 35 posto ukupnog duga Grčke. Cilj je da se otpisom duga grčki javni dug do 2020. smanji na 120 posto BDP-a umjesto sadašnjih 160 posto.
 
Bez dogovora s privatnim vjerovnicima Grčka bi se mogla naći u nekontroliranom bankrotu 20. marta, kada na naplatu stižu obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura.
 
Paralelno s tim, Atina vodi pregovore i o uvjetima za dobivanje novog paketa pomoći od 130 milijardi eura od Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Od Atine se zauzvrat traži privatizacija dobrog dijela državne imovine, što je vlada obećala ali još nije provela te provedba reformi, posebno reformi na tržištu radne snage. 

U Atini se u utorak na poziv sindikata okupilo više hiljada ljudi koji traže od vlade da ne dopusti otpuštanja u javnom sektoru, da ne smanjuje minimalne plaće i penzije. Istodobno, premijer Lucas Papademos pokušava od čelnika političkih stranaka iz vladajuće koalicije dobiti pristanak za provedbu reformi.
 
Barroso je rekao da je dogovor s Atinom vrlo blizu. 
 
"Vrlo smo blizu konačnom dogovoru u Atini i činimo sve što možemo da dođemo do rješenja", rekao je.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207130.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/barosso-zelimo-ostanak-grcke-u-eurozoni/120207130</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Predsjednik Evropske komisije (EK) Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak da želi ostanak Grčke u eurozoni, jer bi cijena njena izlaska bila skuplja od ostanka u klubu zemalja koje koriste zajedničku valutu.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 16:35:16 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Najveći promet ostvaren dionicama BH Telecoma</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Na trgovanju na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 31.180,72 KM (27.728,32 KM redovne berzanske trgovine i 3.452,40 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 29 transakcija ukupno je prometovano 13.616 vrijednosnih papira.</uvod>
<clanak>Vrijednost BIFX-a je pala za 3,88 indeksnih poena na 1.468,71 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,26 posto. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 5,90 indeksnih poena na 820,20 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,71 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 1,32 indeksna poena na 944,73 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,14 posto. 

Promet na Kotaciji iznosio je 13.472,17 KM. U sklopu 18 transakcija prometovano je 11.460 vrijednosnih papira. 

Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 7.179,65 KM. U sklopu sedam transakcija prometovane su 904 dionice. 

Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo (simbol: BSNLR). Kurs ovog emitenta je iznosio 7,95 KM. 

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 4.467,04 KM. U sklopu tri transakcije prometovano je 1.304 dionice. 

Na Kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF prof plus d.d. Sarajevo (simbol: PRPFRK2) u iznosu od 3.400 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,40 KM. 

Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 1.825,48 KM. U sklopu osam transakcija prometovano je 9.252 obveznice. 

Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 14.161,15 KM. U sklopu devet transakcija prometovane su 834 dionica. 

Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo (simbol: BHTSR) u iznosu od 12.253 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 19,99 KM. 

Na Sekundarnom slobodnom tržištu nije bilo zaključenih transakcija. Na Tržištu za emitente u stečaju ostvaren je promet od 95 KM. U sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. 

Na Tržištu za emitente u stečaju promet je ostvaren dionicama emitenta Energoinvest tat d.d. Sarajevo (simbol: ETATRK1), čiji je kurs iznosio 0,19 KM. 

Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su FBiH obveznice ratnih potraživanja serije H (simbol: FBIHK2C) od 10 posto, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent JP HT d.d. Mostar (simbol: HTKMR) od 6,74 posto i dostigao cijenu od 9 KM. 

Na vanberzanskom tržištu obavljena je transakcija dionicama emitenta D.d. za proizvodnju kože Bugojno (simbol: PKOZRK2), u okviru 1 transakcije prometovane su 822 dionice u vrijednosti od 3.452,40 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207108.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/sase/najveci-promet-ostvaren-dionicama-bh-telecoma/120207108</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Na trgovanju na Sarajevskoj berzi danas je ostvaren ukupan promet od 31.180,72 KM (27.728,32 KM redovne berzanske trgovine i 3.452,40 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 29 transakcija ukupno je prometovano 13.616 vrijednosnih papira.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 15:43:52 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>SASE: U januaru ostvaren promet 4.169.414 KM</title>
<izvor>FENA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Na Sarajevskoj berzi u januaru ove  godine ostvaren je ukupan promet 4.169.414,96 KM, što čini 65,08 posto od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama.</uvod>
<clanak>U sklopu 855 transakcija prometovano je 1.253.338 vrijednosnih papira. 

Na Kotaciji kompanija ostvaren je promet dionicama emitenta "Bosnalijek" d.d. Sarajevo u iznosu 216.370,51 KM što čini 5,41 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Zvanični kurs emitenta pao je za 1,96 posto u odnosu na prethodni mjesec. 

Dionicama emitenta "Klas" d.d. Sarajevo, nije bilo zaključenih transakcija u januaru. 

Na tom segmentu tržišta prometovane su ukupno 26.673 dionice. 

Na Kotaciji fondova, promet ostvaren u januaru iznosio je 220.659,88 KM ili 5,52 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Kotaciji fondova ostvaren je dionicama emitenta ZIF "MI Group" d.d. Sarajevo u iznosu 76.586,50 KM, uz mjesečni pad kursa od 10,46 posto. 

Na drugom mjestu po prometu nalazi se emitent ZIF "BIG Investiciona grupa" d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 68.814,09 KM, i mjesečnim padom kursa od 10,25 posto. 

Dionicama emitenta ZIF "Herbos fond" d.d. Mostar trgovano je u obimu od 51.230,10 KM, bez promjene kursa u odnosu na prethodni mejsec. 

Na tom segmentu tržišta prometovano je ukupno 52.326 dionica. Na Kotaciji obveznica, promet ostvaren u januaru iznosio je 575.737,30 KM ili 14,40 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa; od toga se obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo u iznosu 157.847,91 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 417.889,39 KM. 

Na tom segmentu tržišta u sklopu 111 transakcija prometovano je 1.009.805 obveznica. 

Promet na Primarnom slobodnom tržištu iznosio 2.130.113,69 KM ili 53,28 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Primarnom slobodnom tržištu u januaru ostvaren je sa dionicama emitenta "IK Banka" d.d. Zenica u iznosu od 906.451,51 KM. 

Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent BH "Telecom" d.d. Sarajevo sa iznosom od 559.641,42 KM. Treće i četvrto mjesto zauzimaju "BOR Banka" d.d. Sarajevo (simbol BORBRK3) sa prometom od 159.000,00 KM, te JP "Elektroprivreda BIH" d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom u iznosu od 131.795,46 KM. 

Promet na Sekundarnom slobodnom tržištu iznosio je 853.383,91 KM ili 21,34 posto od ukupno ostvarenog redovnog prometa. Najveći promet na Sekundarnom slobodnom tržištu u januaru ostvaren je sa dionicama emitenta "BOR banka" d.d. Sarajevo ( simbol BORBN) u iznosu 596.000,00 KM.

Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se emitent "Vodovod i kanalizacija" d.d. Konjic sa iznosom od 165.380,00 KM. Treće i četvrto mjesto zauzimaju "Moja banka" d.d. Sarajevo sa prometom od 57.024,70 KM, te "Energopetrol " d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom u iznosu od 38.044,80 KM. 

Na Tercijarnom slobodnom tržištu promet je iznosio 1.935,74 KM; najviše se trgovalo dionicama "BNT TAD" d.d. Novi Travnik u iznosu 1.123,74 KM. 

Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. 

U januaru na Sarajevskoj berzi bilo je prijavljeno 38 vanberzanskih transakcija u ukupnoj vrijednosti  171.213,93 KM. 

Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u  januaru, zabilježen je pad vrijednosti od 4,35 posto.

Pala je i vrijednost indeksa Primarnog Slobodnog tržišta SASX-30 za 1,43 posto u odnosu na prethodni mjesec. 

Vrijednost indeksa SASX-10, zabilježila je porast od 0,76 posto u odnosu na prethodni mjesec. 

U januaru 2012. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank" d.d. Bosna i Hercegovina u iznosu 2.256.872,94 KM. Slijede „SEE Investment Solutions" d.o.o. Sarajevo sa 1.319.906,70 KM i „AW Broker" d.o.o. Sarajevo sa 1.235.090,48 KM. 

Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE zauzima „Raiffeisen Bank" d.d. Bosna i Hercegovina sa 355 zaključenih transakcija, nakon čega slijede „General Broker" d.o.o. Sarajevo sa 237 sklopljenih transakcija i „Eurohaus" d.o.o. Sarajevo sa 202 transakcije, saopćeno je sa Sarajevske berze.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207113.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/berza/sase/u-januaru-ostvaren-promet-4-169-414-km/120207113</link>
<content:encoded><![CDATA[FENA - Na Sarajevskoj berzi u januaru ove  godine ostvaren je ukupan promet 4.169.414,96 KM, što čini 65,08 posto od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 15:21:29 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Svi bankomati  Sparkasse Bank rade, zatvoreno nekoliko poslovnica</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Sve poslovnice Sparkasse Bank, izuzev u regiji Mostar i Sarajevo, rade prema redovnom radnom vremenu. Također svi bankomati su u funkciji.</uvod>
<clanak>Usljed vremenskih nepogoda i nestanka električne energije, neke od poslovnica Sparkasse Bank su dostupne klijentima u skraćenom radnom vremenu ili su zatvorene.

Riječ je o poslovnicama u Čapljini, Širokom Brijegu, Mostaru u ulici Husnije Repca bb i Kralja Tvrtka 12, zatim u Konjicu i Jablanici.

Ukoliko dođe do uključenja električne energije, ove četiri poslovnice će 8. februara raditi u skraćenom radnom vremenu do 14 sati.

Skraćeno radno vrijeme, do 16.00 sati, je i u poslovnicama u Sarajevu - u Importanne centru, Ferhadiji, u Centru u ulici Maršala Tita, u Novom Gradu, Vogošći, Dobrinji, Novom Sarajevu i na Ilidži.

Više informacija na www.sparkasse.ba.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207104.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/svi-bankomati-sparkasse-bank-rade-zatvoreno-nekoliko-poslovnica/120207104</link>
<content:encoded><![CDATA[Sarajevo-x.com - Sve poslovnice Sparkasse Bank, izuzev u regiji Mostar i Sarajevo, rade prema redovnom radnom vremenu. Također svi bankomati su u funkciji.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 15:07:15 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Smanjen profit UBS banke</title>
<izvor>SRNA</izvor>
<autor></autor>
<uvod>Najveća švicarska  banka "UBS" saopštila je danas da je profit u posljednjem kvartalu prošle godine bio manji za 76 posto u odnosu na isti period prošle godine.</uvod>
<clanak>U saopštenju se navodi da je neto prihod u posljednjem kvartalu prošle godine pao na 393 miliona švicarskih franaka (427 miliona dolara), dok je u istom periodu prošle godine iznosio 1,7 milijardi franaka.

	Sektor za investiciono bankarstvo UBS je u istom periodu imao gubitak od 256 miliona franaka, dok je godinu dana ranije ostvaren profit od 100 miliona franaka. 

	Ovo je drugi uzastopni gubitak na kvartalnom nivou i banka ističe da je na početku 2012. godine i dalje snažna.

	Sergio Ermotti, koji je načelu UBS-a od septembra, predviđa da će 2012. biti godina tranzicije.

	UBS jedna je među najteže pogođenim bankama sa hipotekarnom krizom 2007. godine.</clanak>
<category>biznis</category>
<image>http://static.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_120207093.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/biznis/news/smanjen-profit-ubs-banke/120207093</link>
<content:encoded><![CDATA[SRNA - Najveća švicarska  banka "UBS" saopštila je danas da je profit u posljednjem kvartalu prošle godine bio manji za 76 posto u odnosu na isti period prošle godine.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 07 Feb 2012 14:50:29 +0100</pubDate>
</item></channel>
</rss>

