<?xml version='1.0' encoding='windows-1250' ?>

<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/">
<channel>
<title>Sarajevo-x.com  - MESS</title>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess</link>
<description>Sarajevo-x.com  - MESS</description>
<image>
	<title>Sarajevo-x.com</title>
	<width>144</width>
	<height>27</height>
	<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess</link>
	<url>http://www.sarajevo-x.com/images/logo_mali.gif</url>
</image>

<item>
<title>U srijedu u Srebrenici predstava "Ćelava pjevačica"</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>U okviru projekta Teatar u Srebrenici koji zajedno realiziraju Internacionalni teatarski festival MESS i Italijanska kooperacija u srijedu, 10. februara 2010., u Kulturnom centru Srebrenica, sa početkom u 17 sati bit će odigrana predstava Mostarskog teatra mladih "Ćelava pjevačica" u režiji Ferida Karajice.</uvod>
<clanak>"Ćelava pjevačica" je prva i najizvođenija drama čuvenog Eugenia Ionesca. Ona se bavi temom podvojenosti ljudske individualnosti i nemogućnosti komuniciranja. Ionescovi likovi govore uopćenim klišejiziranim rečenicama, koje, ispražnjene od značenja, završavaju u potpunom besmislu odnosno u stilu teatra apsurda. Reditelj Karajica odlučio se za igranje potpuno realističnih likova iz našeg okruženja koje je smjestio u ratno i poratno vrijeme u BiH, sugerišući tako gledateljima da apsurd nije tamo negdje, nego tu oko nas i da ga živimo svakodnevno. To je predstavu učinilo bliskom i čitljivom najširem krugu gledatelja.   

U predstavi igraju: Amra Prutina, Boris Marić, Mirela Mijačank, Dominik Bajo,  
Martina Kujundžić - Đaković, te Angela Bulum. 

Teatar u Srebrenici otvorio je poetsko-muzički performans "Svjedok" u režiji Mikija Trifunova, a u utorak 16.2. (utorak) zatvorit će ga "Usamljeni zapad" Selme Spahić. Sve predstave igraju se u Kulturnom centru Srebrenica.

Teatar u Srebrenici je nastavak saradnje Festivala MESS i Italijanske kooperacije koja je započela tokom 49. MESS-a kada su odigrane dječije predstave iz programa Children MESS u Srebrenici i Goraždu. Učešćem u ovom projektu Festival MESS ostvaruje posebno važan cilj - oživljavanje teatarske scene u drugim bh. gradovima smatrajući kako niti jedan dio naše zemlje ne smije biti zapostavljen kada je u pitanju teatarska umjetnost.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100209036.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/100209036</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100209036.jpg">Sarajevo-x.com - U okviru projekta Teatar u Srebrenici koji zajedno realiziraju Internacionalni teatarski festival MESS i Italijanska kooperacija u srijedu, 10. februara 2010., u Kulturnom centru Srebrenica, sa početkom u 17 sati bit će odigrana predstava Mostarskog teatra mladih "Ćelava pjevačica" u režiji Ferida Karajice.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 09 Feb 2010 11:21:28 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Konkurs za savremeni domaći dramski tekst otvoren još 14 dana</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Još 14 dana ostalo je do isteka roka za prijavljivanje na konkurs za savremeni domaći dramski tekst, koji su zajedno objavili Internacionalni teatarski festival MESS Sarajevo i Inicijativa mladih za ljudska prava Beograd.</uvod>
<clanak>Tekstovi trebaju biti napisani na jednom od južnoslavenskih jezika, te afirmirati optimizam nove generacije u odnosu između Beograda i Sarajeva, angažirano i kritički preispitati predrasude, sučeljavati nas s nedavnom prošlošću, ali i nuditi nadu da su bolji odnosi između ovih gradova i sretnija budućnost cijelog regiona mogući, navodi se u saopćenju MESS-a. 

Iz MESS-a podsjećaju da će najbolji tekst, prema odluci tročlanog žirija, biti praizveden u koprodukciji inicijatora na slijedećem festivalu ''Dani Sarajeva u Beogradu''. 

Pobjednički autor bit će nagrađen s 2.500 eura. 

Kandidati trebaju do 15. februara dostaviti svoje tekstove u štampanoj formi pod šifrom (4 primjerka) te u posebnoj koverti dostaviti rješenje šifre (šifra pod kojom su poslali rad, ime i prezime, adresu boravka i kontakt telefon).

Prijave se dostavljaju na adrese Festivala MESS Sarajevo (Maršala Tita 54/I) te Inicijative mladih za ljudska prava Beograd (Kondina 26/II, 11.000 Beograd).</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100202046.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/100202046</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100202046.jpg">FENA - Još 14 dana ostalo je do isteka roka za prijavljivanje na konkurs za savremeni domaći dramski tekst, koji su zajedno objavili Internacionalni teatarski festival MESS Sarajevo i Inicijativa mladih za ljudska prava Beograd.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 02 Feb 2010 11:22:33 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Teatar u Berlinu: Premijerno izvedena predstava "Megalopolis"</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>U subotu,  16. januara, 2010. na sceni svjetski poznatog teatra Schaubühne am Lehniner Platz iz Berlina, premijerno je izvedena predstava "Megalopolis", koreografkinje i rediteljice Constanze Macras. Ova umjetnica, čija je predstava "Pakao na zemlji" otvorila prošlogodišnji, 49. MESS, postavila je novo teatarsko ostvarenje koje se bavi pitanjem savremenog življenja u mega-gradovima u kojima ljudi zajedno žive, ali se zapravo ne poznaju.</uvod>
<clanak>Među glumcima i plesačima koje je sarajevska publika imala priliku vidjeti na otvaranju prošlogodišnjeg MESS-a, u postavi "Megalopolisa" igra i Damir Žiško, bivši izvršni producent Festivala MESS, koji već tri godine studira u Francuskoj. Očekuje se da će tokom ove godine i sarajevska publika imati priliku vidjeti ovu predstavu, koja svjedoči o nastavljenoj uspješnoj saradnji Festivala MESS i najeminentnijih evropskih i svjetskih teatarskih kuća. 

Megalopolis nije konkretno, nego više metaforično mjesto. Scena predstavlja grad pod utjecajem globalizacije. Grad u kojem se brišu granice javnog i privatnog u kojem percepcija grada postaje kolaž individualnih biografija. Brojni nadzorni uređaji u modernim gradovima kreiraju i drugačiju samo-percepciju ljudskih bića. Ljudska tijela mijenjaju se u ekspresivne instrumente koji kreiraju i ruše sisteme i pravila.  

Ovaj performance između ostalih postavlja pitanja koja vrsta interakcije je više relevantna. Da li će urbani razvoj slijediti nama još uvijek nepoznate principe? Da li je raspad socijalnih odnosa uzrok ili posljedica znakova raspada u našim gradovima? "Megalopolis" je obećanje i prokletstvo. "Megalopolis" je blistavi grad. "Megalopolis" je kreacija bez kontrole, konstantno u pokretu.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100121084.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/100121084</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100121084.jpg">Sarajevo-x.com - U subotu,  16. januara, 2010. na sceni svjetski poznatog teatra Schaubühne am Lehniner Platz iz Berlina, premijerno je izvedena predstava "Megalopolis", koreografkinje i rediteljice Constanze Macras. Ova umjetnica, čija je predstava "Pakao na zemlji" otvorila prošlogodišnji, 49. MESS, postavila je novo teatarsko ostvarenje koje se bavi pitanjem savremenog življenja u mega-gradovima u kojima ljudi zajedno žive, ali se zapravo ne poznaju.]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 21 Jan 2010 14:19:02 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>MESS-a i Italijanska kooperacija: Teatar u Srebrenici u februaru</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>Tokom februara tri teatarske predstave i teatarske radionice održat će se u Srebrenici, kao rezultat nastavka uspješne saradnje Festivala MESS i Italijanske kooperacije, u okviru Pilot projekta podrške komunikaciji za društveni i kulturni razvoj u Bosni i Hercegovini.</uvod>
<clanak>"Svjedok" autora Miodraga Trifunova, Ionescova "Ćelava pjevačica" u režiji Ferida Karajice, te McDonaghov "Usamljeni zapad" u režiji Selme Spahić igrat će se u Kulturnom centru u Srebrenici.

Kako je istaknuto na današnjoj konferenciji za novinare, posebno važan cilj Festivala MESS bio je oživljavanje teatarske scene u drugim bh. gradovima smatrajući kako niti jedan dio naše zemlje ne smije biti zapostavljen kada je u pitanju teatarska umjetnost.

"Osnovna ideja Teatra u Srebrenici jeste da se upoznamo i sprijateljimo. U godini kada Festival MESS obilježava svoj 50. rođendan i Srebrenica postaje mjesto zbivanja festivalskih aktivnosti - mjesto gdje se u duhu Festivala MESS kroz teatar slavi različitost kao najljepša karakteristika Planete na kojoj živimo", istakao je izvršni producent Festivala MESS Nihad Kreševljaković.

Govoreći o  pilot-projektu podrške komunikaciji za društveni i kulturni razvoj u Bosni i Hercegovini, direktor Italijanske kooperacije, Silvano Tabbo' objasnio je da je njegov cilj doprinijeti aktivnoj kuturnoj i društvenoj revitalizaciji područja Srebrenice i Bratunca te na indirektan način i ostalih dijelova BiH, putem edukativnih kurseva i podrške kvalitetnim kulturno-društvenim manifestacijama.

"Vjerujemo da je za mlade najvažnije da se ovim projektom kroz kulturu promiče dijalog", naglasio je Tabbo'.

U srijedu, 3. februara 2010. igrat će "Svjedok", 10. februara "Ćelava pjevačica", a 17. februara "Usamljeni zapad".

Sve predstave igraju se u Kulturnom centru Srebrenica od 17 sati.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100120055.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/100120055</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_100120055.jpg">Sarajevo-x.com - Tokom februara tri teatarske predstave i teatarske radionice održat će se u Srebrenici, kao rezultat nastavka uspješne saradnje Festivala MESS i Italijanske kooperacije, u okviru Pilot projekta podrške komunikaciji za društveni i kulturni razvoj u Bosni i Hercegovini.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 20 Jan 2010 12:16:02 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Konkurs za optimističnu dramu o odnosu Beograda i Sarajeva</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>Festival MESS Sarajevo i Inicijativa mladih za ljudska prava Beograd objavili su konkurs za savremeni domaći dramski tekst na jednom od južnoslovenskih jezika koji će afirmisati optimizam nove generacije u odnosu između Beograda i Sarajeva, angažovano i kritički preispitati predrasude, sučeljavati nas sa nedavnom prošlošću, ali i nuditi nadu da su bolji odnosi između ovih gradova i sretnija budućnost cijelog regiona mogući.</uvod>
<clanak>Sa uvjerenjem da će ovaj konkurs u umjetničkom smislu dati novi kvalitet u razvijanju kulturne saradnje između Beograda i Sarajeva, inicijatori konkursa se obavezuju da u koprodukciji praizvedu na sljedećem festivalu ''Dani Sarajeva u Beogradu'' pobjednički tekst koji će izabrati tročlani žiri. Novčani iznos nagrade je 2.500 eura.

Kandidati su pozvani da najkasnije do 15. februara dostave svoje tekstove u štampanoj formi pod šifrom (četiri primjerka) te da u posebnoj koverti dostave rješenje šifre (šifra pod kojom su poslali rad, svoje ime i prezime, adresu boravka i kontakt telefon).

Prijave se dostavljaju na adrese: Festival MESS Sarajevo, Maršala Tita 54/I, 71000 Sarajevo i Inicijativa mladih za ljudska prava Beograd, Kondina 26/II, 11000 Beograd</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091130071.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091130071</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091130071.jpg">Sarajevo-x.com - Festival MESS Sarajevo i Inicijativa mladih za ljudska prava Beograd objavili su konkurs za savremeni domaći dramski tekst na jednom od južnoslovenskih jezika koji će afirmisati optimizam nove generacije u odnosu između Beograda i Sarajeva, angažovano i kritički preispitati predrasude, sučeljavati nas sa nedavnom prošlošću, ali i nuditi nadu da su bolji odnosi između ovih gradova i sretnija budućnost cijelog regiona mogući.]]></content:encoded>
<pubDate>Mon, 30 Nov 2009 13:27:21 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Dino Mustafić: "Bh. dužnosnici ponašaju se kao politički varvari"</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>Internacionalni teatarski festival MESS pruža punu podršku apelu koji su direktori sedam institucija kulture od državnog značaja u Bosni i Hercegovini uputili najvišim zvaničnicima u našoj zemlji. “Nakon gašenja Narodnog pozorišta Mostar, koje je nakon 60 godina prestalo sa radom, ovo otvoreno pismo ukazuje da ni institucije kulture od državnog značaja nisu pošteđene ignorantskog i neciviliziranog odnosa sa najviših nivoa vlasti u našoj zemlji, u kojima se najodgovorniji bh. dužnosnici ponašaju kao politički varvari.”, izjavio je Dino Mustafić, direktor MESS-a.</uvod>
<clanak>Kultura predstavlja identitet jedne zemlje, što u slučaju Bosne i Hercegovine znači i svih njenih naroda. Zbog toga, podcrtavamo da ovdje nije riječ samo o nemaru, nego o svjesnoj namjeri da se do temelja unište institucije koje čuvaju kulturno-historijsko blago i svjedoče o kompletnom kulturnom identitetu naše zemlje. Upravo iz ovih razloga neupitna je hitnost i važnost rješavanja pitanja održivosti ovih institucija.  

Nažalost, Festival MESS se već uvjerio da apeli nisu dovoljno snažno sredstvo za promjenu svijesti i poticanja na pozitivne akcije od strane vlasti prema institucijama kulture. „Kako smo već najavili tokom 49. MESS-a, u Geteborgu od 11. do 13. decembra, pokrenut ćemo u Evropskom kulturnom parlamentu inicijativu za donošenje Rezolucije kako bismo internacionalizirali ovo pitanje i kreirali dodatni pritisak na bh. vlasti da konačno svojim aktivnostima zaštite institucije kulture i omoguće im nesmetan kontinuiran rad u skladu sa civilizacijskim normama.“, najavio je Mustafić.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091120053.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091120053</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091120053.jpg">Sarajevo-x.com - Internacionalni teatarski festival MESS pruža punu podršku apelu koji su direktori sedam institucija kulture od državnog značaja u Bosni i Hercegovini uputili najvišim zvaničnicima u našoj zemlji. “Nakon gašenja Narodnog pozorišta Mostar, koje je nakon 60 godina prestalo sa radom, ovo otvoreno pismo ukazuje da ni institucije kulture od državnog značaja nisu pošteđene ignorantskog i neciviliziranog odnosa sa najviših nivoa vlasti u našoj zemlji, u kojima se najodgovorniji bh. dužnosnici ponašaju kao politički varvari.”, izjavio je Dino Mustafić, direktor MESS-a.]]></content:encoded>
<pubDate>Fri, 20 Nov 2009 13:25:09 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Kultura: MESS uspostavio saradnju sa festivalom ITS iz Amsterdama</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>S ciljem promocije i edukacije mladih teatarskih umjetnika, za vrijeme održavanja ovogodišnjeg 49. MESS-a, dogovorena je saradnja ovog Festivala sa festivalom ITS (International Theatre School) iz Amsterdama.</uvod>
<clanak>Kao jedna od dogovorenih aktivnosti jeste posjeta 12 studenata Akademija scenskih umjetnosti iz BiH, sa odsjeka za glumu, režiju i dramaturgiju ITS Festivalu u okviru Visitors Programa slijedeće godine u junu. Studenti iz naše zemlje imat će priliku razgovarati o predstavama sa svojim holandskim kolegama, te učestvovati na brojnim radionicama, koje bi trebalo da potaknu i razne ko-produkcije.

Također, ove godine MESS Festival je postao partner u programu International Young Makers Exchange u organizaciji ITS-a. Ovaj projekat pokrenut je 2003 godine. kao jedinstvena prilika za suradnju Internacionalnih festivala, među kojima su pored ITS-a, Act festival iz Španije, International Festival of Theatre Schools Encounter, Češka Republika i drugi. 

Kroz ovu saradnju Festival MESS će producirati jednu diplomsku predstavu iz BiH koja će se predstaviti na slijedećem ITS-u, u junu 2010. Već slijedeće godine održat će se konkurs za sve Akademije u BiH, kako bi se odabrala najbolja diplomska predstava koja će predstavljati našu zemlju.

Kao još jedan rezultat ove saradnje, najbolja predstava slijedećeg ITS-a predstavit će se publici jubilarnog 50. MESS-a u oktobru slijedeće godine.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091106082.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091106082</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091106082.jpg">Sarajevo-x.com - S ciljem promocije i edukacije mladih teatarskih umjetnika, za vrijeme održavanja ovogodišnjeg 49. MESS-a, dogovorena je saradnja ovog Festivala sa festivalom ITS (International Theatre School) iz Amsterdama.]]></content:encoded>
<pubDate>Fri, 06 Nov 2009 14:23:32 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Ermin Bravo: "Treba da se suočimo s vlastitim nacionalizmom"</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>Pozorišni i filmski glumac Ermin Bravo dobitnik je nagrade Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje ovogodišnjeg MESS-a. Za Sarajevo-x.com Bravo govori o predstavama koje su ga emotivno uzdrmale, zastrašujućoj nacionalističkoj retorici u našem društvu i političkoj rulji u BiH koja je udarila na kulturu.</uvod>
<clanak>Čestitke za nagradu. Da je bila očekivana i šta nagrade generalno znače za jednog glumca?

Hvala na čestitkama. Ne opterećujem se očekivanjem nagrada, tako da se ne razočaram kad ih ne dobijem i prijatno me iznenade kad se to dogodi. Nagrada na MESS-u za mene je velika čast jer je to festival koji je profilirao moj glumački senzibilitet i odredio pozorišnu estetiku. Generalno, nagrade me podsjete na odgovornost da napredujem i da se samousavršavam.

Kako biste ocijenili programa ovogodišnjeg MESS-a? 

Žao mi je što je završen. Mislim da je ovogodišnji MESS bio raznovrstan, provokativan, duhovit, uznemirujući. Gledali smo dobre predstave koje nam, svaka na svoj način, pružaju priliku da preispitamo vlastite stavove, da u njima ugledamo odraz svoje stvarnosti, kompariramo naše umjetničke preokupacije sa problemima kojim se teatarski umjetnici bave u svijetu. Par predstava me je emotivno uzdrmalo, neke glumačke kreacije su me nadahnule i nekih predstava ću se sjećati, što je meni sasvim dovoljno za pozitivnu ocjenu festivala.

Da li biste mogli izdvojiti neku od predstava koja Vas je posebno dojmila?

Mađarska predstava «Led» me je uznemirila, glumci su vrlo ujednačeni i odlično funkcionišu kao ansambl. Srbijanska predstava «Will you ever be happy again» je hrabar obračun jedne generacije sa nacionalizmom i fašizmom. Mislim da je vrijeme da se i moja generacija kroz pozorišne predstave na tako direktan način suoči sa vlastitim nacionalizmom.

Globalna recesija ove godine je nasilno prekinula mnoge kulturne manifestacije, a kulturne institucije gurnula na rub egzistencije. Da li ste se bojali da bi se nešto slično moglo desiti sa MESS-om? 

Sa redovnim vijestima o gašenju novih pozorišta, bojim se za egzistenciju svake kulturne institucije. Mislim da je globalna recesija samo izgovor i da je neobrazovana rulja u foteljama jedva čekala krizu da udari po kulturi. Vjerujem da se raduju gašenju pozorišta iz straha od nepoznatog. Većina ih nikad nije kročila ni u jedno.

Kako je bilo raditi sa umjetnicima iz Mostarskog teatra mladih, koji se i sami u teškim finansijskim uslovima godinama bore protiv urušavanja i marginalizacije kulture?

Svaka im čast. U nemogućim uslovima, bez ikakvih para, dok se pozorišta u njihovom gradu gase, uspijevaju praviti dobre predstave s kojim učestvuju na međunarodnim festivalima. Salko, Sejo, Joha, Dominik, Amra rade na predstavama sa entuzijazmom koji fascinira.

Predstava "Zvijer na mjesecu", za koju ste dobili nagradu, govori o životu jednog bračnog para koji se bori sa traumama preživljenog genocida i koji pokušava ponovo pronaći sreću. Tema jako osjetljiva, ali ujedno i jako bliska ljudima sa ovih prostora...

To je upravo i razlog zbog kojeg smo se bavili ovim tekstom. Tema je možda osjetljiva zato što nam je toliko bliska. I mi živimo živote u kojim nas svakodnevica melje, a prošlost svakodnevno podsjeća, pokušavamo misliti na budućnost i iskoprcati se iz pozicije žrtve baš kao likovi u ovom komadu.

Prvi veliki neuspjeh u novom životu u Americi-nemogućnost da dobiju potomke, Arama i Setu vraćaju u bolnu prošlost, ispunjenu krvavim slikama stradanja njihovih najbližih. Da li uopće postoji izlaz iz tog začaranog kruga?

Kraj predstave nudi tračak nade u koju vjerujemo svi koji smo radili ovu predstavu. Ali nada nije neka apstraktna ideja, nego posljedica konkretnih akcija. Povremeno čitam vaš portal i preneraze me komentari ljudi na vaše članke. Zastrašuje nacionalistička retorika iz devedesetih, fascinira količina mržnje i fašizma koji iz ljudi izlaze kad im se pruži sloboda anonimnosti. Iz tog začaranog kruga se može izaći kad se prestane fetišizirati prošlost, kad se suoči sa sadašnjošću i okrene budućnosti. Takav bar odgovor nudi ova predstava.

Druga predstava je "Usamljeni Zapad" mlade rediteljice Selme Spahić, priča o otuđenosti i usamljenosti u gomili ljudi. Smatrate li da ti fenomeni već odavno nisu samo problem zapadnog društva?

Mislim da ova predstava govori o vrsti usamljenosti koje ima i u našem mentalitetu, u kojem si stalno okružen ljudima, svi ti zaviruju u život i bave se njime, a malo njih te zapravo poznaje ili želi upoznati.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091029086.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091029086</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091029086.jpg">Sarajevo-x.com - Pozorišni i filmski glumac Ermin Bravo dobitnik je nagrade Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje ovogodišnjeg MESS-a. Za Sarajevo-x.com Bravo govori o predstavama koje su ga emotivno uzdrmale, zastrašujućoj nacionalističkoj retorici u našem društvu i političkoj rulji u BiH koja je udarila na kulturu.]]></content:encoded>
<pubDate>Fri, 30 Oct 2009 07:20:09 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Rezime festivala: Angažirane i dinamične predstave na ovogodišnjem MESS-u</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS Dino Mustafić najavio je danas u Sarajevu da će organizacioni tim već od sutra početi pripreme za naredno izdanje Festivala, koji će iduće godine proslaviti  50. rođendan.</uvod>
<clanak>On je na posljednjoj festivalskoj konferenciji za medije najavio da će od iduće godine MESS-ove predstave biti igrane, pored Sarajeva i Zenice, i u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli.
 
U ovogodišnjem je izdanju također i publika Goražda i Srebrenice, koja nema nijednu teatarsku kuću, mogla pogledati pojedine predstave iz festivalskog programa.
 
Mustafić je istaknuo da će od idućeg izdanja MESS u fokusu imati reafirmaciju programa za mlade reditelje i proširenje edukativnog nivoa.
 
U planu je i veći broj koprodukcija te samostalnih festivalskih produkcija.
 
"Najveći poklon Festivalu za rođendan bio bi njegovo ozvaničenje u MESS Teatar, odnosno zvaničnu pozorišnu instituciju, što je praksa mnogih velikih svjetskih festivala", smatra on.
 
Mustafić je završeni festival ocijenio kvalitetnim, naglasivši da je njegov program bio na liniji obećanog, donijevši iznimno angažirane i dinamične predstave.
 
Isto je mišljenje o ovogodišnjem festivalskom izdanju s Mustafićem podijelio i predsjednik Umjetničkog savjeta i selektor Festivala Giorgio Ursini Uršić, istaknuvši da 50. godišnjica predstavlja veliki uspjeh koji mali broj festivala u svijetu zabilježi. 
 
Najavio  je da je želja organizatora iduće godine dovesti deset najboljih svjetskih predstava i teatarskih imena, jer 50. festivalsko izdanje neće biti kompeticijsko, već svečarsko.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091027068.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091027068</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091027068.jpg">FENA - Direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS Dino Mustafić najavio je danas u Sarajevu da će organizacioni tim već od sutra početi pripreme za naredno izdanje Festivala, koji će iduće godine proslaviti  50. rođendan.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 27 Oct 2009 13:37:25 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Grand prix "Zlatni lovorov vijenac" za Isabellinu sobu</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>U ranim jutarnjim satima 27. oktobra proglašeni su laureati 49. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Žiri u sastavu  Gjergji Prevazi  (Albanija), Damir Zlatar Frey  (Hrvatska), Kinga Keszethelyi (Mađarska), Elie Malka (Francuska) i Tatjana Šojić (BiH) objavio je rezultate svog žiriranja za 25 festivalskih predstava.</uvod>
<clanak>Grand Prix – "Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu" dobila je predstava "Isabellina soba" (Belgija), "Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja" pripao je Paolu Magelli iz Hrvatske (Večeras improviziramo), "Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje" - Ermin Bravo (Zvijer na mjesecu) i Viviane de Muynck (Isabellina soba).

"Srebrni lovorov vijenac za najbolju predstavu u kategoriji World MESS" uručen je Medeji (Francuska), a "Srebrni lovorov vijenac za najbolju predstavu u kategoriji Mittel Europa" - predstava Led (Mađarska).

"Srebrni lovorov vijenac za najbolju predstavu u kategoriji Children MESS" dobila je predstava Blizanke (Hrvatska), a nagradu “Rejhan Demirdžić” za najboljeg/u mladog/u glumcu/glumici (do 30 godina) Boris Ler (Usamljeni zapad) i Francesco Borchi (Večeras improviziramo).

Specijalna nagrada žirija pripala je glumačkom ansamblu predstave Led, Mađarska.

Prema glasovima publike najbolja je predstava Ivana Popovskog "Vremena...godišnja doba" sa prosječnom ocjenom 9,58.

Podsjećamo da je direkcija festivala MESS ove godine svoju najznačajniju nagradu "Zlatni lovorov vijenac za izuzetan doprinos umjetnosti teatra" dodijelila Oskaru Danonu te pozorišnoj kompaniji reditelja Harisa Pašovića, EastWest Centar. Nagradu “Marko Kovačević“ za teatarsku kritiku, Direkcija Festivala dodijelila je ove godine gospodinu Safetu Plakalu.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091027008.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091027008</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091027008.jpg">Sarajevo-x.com - U ranim jutarnjim satima 27. oktobra proglašeni su laureati 49. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Žiri u sastavu  Gjergji Prevazi  (Albanija), Damir Zlatar Frey  (Hrvatska), Kinga Keszethelyi (Mađarska), Elie Malka (Francuska) i Tatjana Šojić (BiH) objavio je rezultate svog žiriranja za 25 festivalskih predstava.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 27 Oct 2009 08:30:13 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Od 'Kandidovog optimizma' preko 'Boljih dana' do 'Okamenjenog princa'</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Redovna pres-konfrencija Internacionalnog teatarskog festivala MESS danas je bila posvećena predstavama: "Kandid ili optimizam" Jugoslovenskog dramskog pozorišta Beograd, “Bolji dani” Teatra de La Abadia Španija i “Galefyrsten-Okamenjeni princ” Malog pozorišta Duško Radović.</uvod>
<clanak>O predstavi “Kandid ili optimizam “ rađenoj po Volterovom romanu govorili su redatelj Aleksandar Popovski i glumac Nikola Đuričko koji tumači ulogu Kandida.
  
Kandid je, kako je rekao Popovski, predstava koja traga za svjetlom tačkom, za iluzijom u današnjem svijetu.

Popovski je naglasio da je pozorište devedestih godina bilo surovo realno. Bilo je ogledalo društva. 

Po Popovskom iluzija je danas ukinuta i pozorište treba da traga za njom. 
Ili kao što kaže Kandid u predstavi "čovjek za nečim mora da žudi".
 
Nikola Đuričko istakao je aktuelnost teksta koji je pisan prije nekih 300 godina.
 
Predstava “Bolji život” koju su izveli članovi ansambla Teatro de La Abada iz Španije kao početnu ideju uzima ekonomsku krizu, sam predložak je nastao osamdesetih godina kad je trajala kriza u Sjevernoj Americi.

Reditelj predstave &#192;lex Rigola rekao je da je ovo i priča o onima koji bi do bogatstva bez rada - trgujući nekretninama, dionicama...
 
Glumac Israel Elejalde rekao je da je ovo predstava koja govori o tome da i kad čovjek ostane bez ičega potrebno je da stvori neko svoje okruženje koje ga drži.

Predstava “Okamenjeni princ“ prikazana je u okviru proigrama Dječiji MESS, što nije baš oduševilo aktere ove predstave iz razumljivih razloga.
 
Predstava Okamenjeni princ priča je o mentalnoj bolesti trinaestogodišnjeg dječaka, izazvanoj porodičnom tragedijom i lošim životnim uvjetima. Njegova hospitalizacija postaje neizbježna nakon doživljenog nervnog sloma u šesnaestoj godini, a nada za oporavak sve manja, te on postaje utjelovljenje metafore okamenjenog princa. Ipak uspijeva izaći iz bezdana zahvaljujući doktorici koja mu strpljivo pomaže na njegovom putu ka ozdravljenju. 

Predstavu je režirao Marc van der Velden, a u predstavi glume Goran Jevtić i Ivan Tomić koji su bili gosti današnje pres-konfrencije...
 
O podobnosti predstave da se nađe u programu Dječiji MESS Ivan Tomić je rekao da je moguće da ovu predstavu eventalno razumiju mladi od 14 godina i više, te da je  sam naziv predstave Okamenjeni princ zbunio roditelje koji su se pojavili s mlađom djecom.

Goran Jeftić je rekao da smatra da se predstava bavi i previše ozbiljnom temom da bi bila prikazana u okviru Dječijeg MESS-a.
 
U okviru današnje pores-konfrencije predstavljeno je i digitalno izdanje časopisa Pozorišta u produkciji Media Centra Sarajevo.

Časopis Pozorišta izlazio je u okviru Narodnog pozorišta Tuzla od 1953. do 1991. godine.

Kako je rekao menadžer Infobiro-digital arhiva Media Centra Sarajevo Dragan Golubović u realizaciji projketa sarađivali su s Narodnim pozorištem Tuzla i bibliotekom Derviš Sušić Tuzla.

Digitalizacijom časopisa obrađeno je 18.000 stranica koje su prebačene na tri diska. 
Na ovaj način sačuvani su brojni tekstovi, studije, pozorišne kritike...

Direktor NP Tuzla Armin Ćatić izrazio je nadu da će časopis Pozorišta jednom biti i obnovljen.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091026066.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091026066</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091026066.jpg">FENA - Redovna pres-konfrencija Internacionalnog teatarskog festivala MESS danas je bila posvećena predstavama: "Kandid ili optimizam" Jugoslovenskog dramskog pozorišta Beograd, “Bolji dani” Teatra de La Abadia Španija i “Galefyrsten-Okamenjeni princ” Malog pozorišta Duško Radović.]]></content:encoded>
<pubDate>Mon, 26 Oct 2009 13:41:37 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Predstava "Vremena...godišnja doba" i vodeća po broju glasova publike</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Dva dana pred završetak Festivala MESS predstava "Vremena...godišnja doba" u izvedbi ansambla Teatra za muziku i poeziju "Elena Kamburova" Ruske Federacije još je u vodstvu u programu World MESS sa glasovima publike od 9,58.</uvod>
<clanak>Kako je saopćeno iz MESS-a, riječ je o glasovima publike za predstave odigrane zaključno sa 24. oktobrom. Prosječna ocjena uključuje glasove svih izvođenja za predstave koje su igrane više puta. 

Pomenutu predstavu i istoj kategoriji slijede "Isabellina soba" sa 8,93 boda, "Pakao na zemlji" sa 8,23, te "Made in Italy" sa 7,15  bodova.

U programu Mittel Europe na prvom je mjestu "Zvijer na mjesecu" sa 9,34 boda, slijede "Nora" sa 9,25, "Led" sa 9,11, "Balon od kamena - moja sjećanja" sa 7,97, "Hoćemo li ikada opet biti sretni" sa 7,72, "Druga strana" sa 6,88, "Bez sjenke" sa 6,69, te "Polet" sa 5,61 bodom.

Predstava "Mačak u čizmama" i dalje je vodeća u Dječijem MESS-u sa 9,49 bodova, slijede "Sapun ima smisla" sa 9,42, "Blizanke" sa 9,18 te "Dječak sa koferom" sa 7,88 bodova.

U programu Festivalske premijere vodi predstava "Usamljeni zapad" sa 8,9 bodova, dok je iza nje "Ne volim ponedjeljak" sa 7,28 bodova.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091025049.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091025049</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091025049.jpg">FENA - Dva dana pred završetak Festivala MESS predstava "Vremena...godišnja doba" u izvedbi ansambla Teatra za muziku i poeziju "Elena Kamburova" Ruske Federacije još je u vodstvu u programu World MESS sa glasovima publike od 9,58.]]></content:encoded>
<pubDate>Sun, 25 Oct 2009 16:02:50 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>Sutra u ponoć dodjela festivalskih nagrada</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Žiri 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS objavit će odluke o ovogodišnjim pobjednicima u ponoć, 26./27. oktobra u hotelu "Bosnia" u Sarajevu.</uvod>
<clanak>Odluke će donijeti žiri u sastavu Gjergji Prevazi (Albanija), Damir Zlatar Frey (Hrvatska), Kinga Keszethelyi (Mađarska), Elie Malka (Francuska) i Tatjana Šojić (BiH), saopćeno je iz MESS-a.
 
Najboljoj ovogodišnjoj festivalskoj pozorišnoj predstavi direktor Festivala MESS Dino Mustafić uručit će Grand Prix "Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu". 

Najboljem teatarskom reditelju, te glumcu/glumici pripast će "Zlatni lovorov vijenac". 

"Srebrni lovorov vijenac" bit će dodijeljen najboljim predstavama u kategorijama World, MittelEurope i Children. 

Najboljem mladom glumcu (do 30 godina) žiri će dodijeliti nagradu "Rejhan Demirdžić", dok će najbolji mladi pozorišni redatelj biti nagrađen odličjem koje nosi ime osnivača Festivala MESS Jurislava Korenića. 

Osim nagrada koje dodjeljuje festivalski žiri, na sutrašnjoj će svečanosti biti objavljeni i dobitnici nagrada koje dodjeljuju medijski sponzori MESS-a: Dnevni Avaz - "Avazov Zmaj", Magazin "Dani" – "Hrabri novi svijet", Radio Sarajevo – "Sound of MESS", te nagrada časopisa "Tmača Art" – "Ključ Tmače". 

Direkcija festivala MESS ove je godine svoju najznačajniju nagradu "Zlatni lovorov vijenac za izuzetan doprinos umjetnosti teatra" dodijelila  Oskaru Danonu te pozorišnoj kompaniji reditelja Harisa Pašovića "EastWest Centar".</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091025044.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091025044</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091025044.jpg">FENA - Žiri 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS objavit će odluke o ovogodišnjim pobjednicima u ponoć, 26./27. oktobra u hotelu "Bosnia" u Sarajevu.]]></content:encoded>
<pubDate>Sun, 25 Oct 2009 15:36:26 +0100</pubDate>
</item>
<item>
<title>MESS: Vodi predstava "Vremena... Godišnja doba"</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Predstava "Vremena... Godišnja doba" u izvedbi ansambla Teatra muzike i poezije iz Ruske Federacije trenutno je vodeća po broju glasova publike 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS s ocjenom 9,58.</uvod>
<clanak>Osmog festivalskog dana ta predstava ima najveći broj glasova u okviru programa World MESS, saopćeno je iz Press službe MESS-a.

Tu predstavu u stopu slijedi "Pakao na zemlji" njemačke plesne i teatarske trupe Dorky Park s ocjenom 8,23.

U okviru festivalskog programa Mittel Europa vodeća je predstava "Zvijer na mjesecu" Mostarskog teatra mladih s ocjenom 9,34, a slijede je "Nora" s ocjenom 9,25, "Led" 9,11, "Balon od kamena - moja sjećanja" sa 7,97, "Hoćemo li ikada više biti sretni" sa 7,72, "Bez sjenke" sa 6,69 te predstava "Polet" sa ocjenom 5,61.

U programu Dječiji MESS i dalje je vodeća predstava "Mačak u čizmama" Pozorišta mladih Sarajevo sa ocjenom 9,49, a slijede je "Sapun ima smisla" sa 9,42, "Blizanke" sa 9,18 te "Dječak sa koferom" sa ocjenom 7,88.

U okviru programa Festivalske premijere vodeće mjesto zauzela je predstava "Usamljeni zapad" Mostarskog teatra mladih sa ocjenom 8,9, dok je iza nje "Ne volim ponedjeljak" sa ocjenom 7,28.
 
Prosječna ocjena uključuje glasove svih izvođenja za predstave koje su igrane više puta.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091023064.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091023064</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091023064.jpg">FENA - Predstava "Vremena... Godišnja doba" u izvedbi ansambla Teatra muzike i poezije iz Ruske Federacije trenutno je vodeća po broju glasova publike 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS s ocjenom 9,58.]]></content:encoded>
<pubDate>Fri, 23 Oct 2009 14:11:00 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>"Mačak u čizmama" vodeći prema glasovima publike</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Dječija predstava "Mačak u čizmama", koju je prema tekstu Šarla Peroa adaptirao i režirao Drago Buka u izvedbi ansambla Pozorišta mladih Sarajevo, prema dosadašnjim je glasovima publike vodeća u okviru Dječijeg programa 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS.</uvod>
<clanak>Predstava, koja je premijerno izvedena 9. oktobra  pred početak MESS-a, trenutno vodi s prosječnom ocjenom publike od 9,49.
 
Tom je činjenicom obradovan i Drago Buka, naglasivši na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu da takvo mišljenje publike o predstavi laska te da se pri tome treba imati u vidu činjenica da je predstava napravljena u godini kada je budžet institucijama kulture smanjen za oko tri miliona KM.
 
Predstava, kazao je, donosi priču kojom se djeci pokazuje šta se sve zbog ljubavi može uraditi.
 
"Tu je taj moj vječni stav da je ljubav početak i kraj svega i tu poruku djeci pokušavam već godinama prenijeti. To je ujedno i moj glavni motiv za rad na predstavama", istaknuo je Buka.
 
Poseban je akcent stavio na lutke, od kojih je u ovom komadu napravljeno "pravo malo čudo".
 
"Lutka je samo komad drveta i krpe sve dok je glumac ne dotakne i udahne joj dušu. Ovi su glumci to odlično uradili", zaključio je.
 
Jedan od glumaca Adnan Goro rad na lutkarskoj predstavi nazvao je prelijepim, naglasivši posebno emotivnim kontakt s djecom s kojom je komunikacija direktna i otvorena, bez skrivanja i neiskrenosti.
 
"Bez sjenke - rad u toku 2006.-2010." naziv je istraživačkog projekta  kojim su se sinoć festivalskoj publici u Bošnjačkom institutu predstavili članovi Istraživačkog centra za teatar i kulturu preformansa Lalish Theater Labor iz Austrije.
 
Režiju i izvedbu nose Shamal Amin i Nigar Hasib, koja je ujedno i umjetnička direktorica teatra.
 
Amin je potcrtao da u tom teatru najveću pažnju žele pokloniti glasovnim i tjelesnim sposobnostima čovjeka, naglašavajući da je za njih glas sve - on predstavlja čovjeka i život ljudskih tonova, koji imaju vlastitu historiju i memoriju te naglasio da se u teatru koriste umjetničkim, a ne  standardnim  jezikom.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091022043.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091022043</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091022043.jpg">FENA - Dječija predstava "Mačak u čizmama", koju je prema tekstu Šarla Peroa adaptirao i režirao Drago Buka u izvedbi ansambla Pozorišta mladih Sarajevo, prema dosadašnjim je glasovima publike vodeća u okviru Dječijeg programa 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS.]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 22 Oct 2009 13:02:41 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Pod istim krovom: MESS ili Laboratorija Sarajevo</title>
<izvor>Sarajevo-x.com</izvor>
<uvod>Svijet je teatar, a Sarajevo je nekada bila velika pozornica. Festival MESS najbolje podsjeća na to, i pokazuje kako (treba) dalje.</uvod>
<clanak>U ovo teško jesenje vrijeme, gdje ljeto, ničim izazvano i bez najave, pređe u vazda depresivnu, ali "sveobuhvatnu" sarajevsku zimu, nastupa MESS, festival za koji se slobodno može kazati da je "najsarajevskiji" od svih. 

Ima tome i više od dvadesetak godina kad je atmosfera u Sarajevu poprimala onaj velegradski duh u kojem se, bezmalo, na svakom kutku mogla susresti opisa vrijedna scena ili performance. Valjalo je krenuti od nekadašnje Robne kuće. U Istri su sjedili pjesnici i pisci, doajeni i pijanci, i uvijek se nešto žučno raspredalo, oni koji se spremaju za veteransku poziciju svoja su mjesta ovjeravali u Parkuši, na Titovoj ulici, ugao sa Šenoinom radio je CEDUS, gdje su u potkrovlju osnovali isprva amaterski, a kasnije respektabilan foto - klub. Sprat niže stajali su instrumenti na kojima su probali nikada afirmisani bendovi, a bifei poput Romanije, nadomak Vječne vatre, krili su humorističke minijature zalivene dertom i Zvečevo konjakom. 

Nije lako pisati o Sarajevu osamdesetih, iz najmanje dva razloga: osnovni kulturološki model bio je prišiven za Bijelo Dugme, Kusturičine filmove i humor Top – liste nadrealista, tako da je drugačijim pojavama, objektivno, ostajalo malo prostora. Svojatanje i romatntiziranje tih pojava i toga vremena, tako svojstveno Sarajevu, izrodilo je i generacijske animozitete, tako da je voljeti grupe poput Kongresa i SCH, ići u KUK ili na Akademiju, značio automatski prijezir pojava poput Merlina ili Mata Harija, ili kafića u kojima se okupljala "šminka". Mi smo isključiv svijet - kad si za jedno, odmah si protiv drugog, i tu nema šta puno da se objašnjava. Pogrešno je, dakle, misliti i jedno i drugo: niti je Sarajevo toga doba bila kulturna metropola, niti je njime vladalo potpuno narodnjaštvo i kičeraj. Počelo se, naprosto, živjeti onako kako se to radi u nekim većim i važnijim sredinama, i bilo je mjesta za različite poetike. Naravno, za nekog više, a za nekog manje, ali nije li tako i drugdje?   
 
Ristićevi konji

Jedna od konstanti, ako se tako može reći, sarajevske alternative bio je MESS, pozorišni festival malih i eksperimentalnih scena. U tom smrzavanju na Darivi u neka doba noći, i čuđenju običnog svijeta što Ljubiša Ristić izvodi konje pred Katedralu, bilo je nečeg istinski paradoksalnog: zamislite, recimo, facu lokalnog pjane iz neke od birtija oko pijace kad mu pred izlogom u kojem sjedi svaki dan, i pred čijim očima se uglavnom ništa ne dešava, prođe ansambl - karavan za predstavu, sastavljen od kočije, pet konja, dvadesetak glumaca i približno toliko scenskih radnika. Iskreni strah od delirium tremensa smjenjiivalo bi zvono tramvaja ili uzvik kolportera – "Una, Ven, As, Oslob'đenje, Većernje". 

Pedesetak metara odatle , sasvim regularno uz blagi strah od drotova, prodavale su se švercovane farmerke koje bi se probale u haustoru, uz ubjeđivanje jalijaša švercera kako su upravo te koje probate, zapravo, originalnije od originala: "Sestre mi, evo sad iz Italije" - govorio bi jalijaš dok bi vam iz ruku nestajala smeđa novčanica od sto maraka, jedan od simbola toga vremena.

MESS koji pamtimo od prije rata bitno je promijenjen: ekipa koja je još za opsade Sarajeva krenula raditi novi festival napravila je veoma respektabilnu stvar. Veliki broj imena koja nešto znače u svijetu teatra prošla su Sarajevom i Zenicom (odnedavno i Goraždem i Srebrenicom, za šta ne postoje dovoljne riječi pohvale), i taj je festival, pomalo i neopravdano, ostao u sjeni, recimo, filmskog. Da se ne shvatimo pogrešno – SFF je za grad krajnje bitna i određujuća stvar – ali ono intimističko Sarajevo u kojem se dodiruju naizgled nespojive stvari, bliže je duhu teatra, dakle, MESS-u. 

Sarajevo je duhom, u posljednje vrijeme, prilična pustopoljina, a za oživjeti prazan prostor u teatarskom smislu, nekad i sad, uvijek je dovoljno da postoji Jedno koje izvodi i Drugo koje gleda, odnosno konzumira teatarsko djelo ili u njemu učestvuje, da parafraziramo Petera Brookea, jednog od najvažnijih svjetskih pozorištaraca u posljednjih nekoliko decenija. Sarajevo koje je željela naša generacija, naša raja ako baš tako mora, više je trebalo ličiti na teatarsku laboratoriju, nego na filmski set. 

Energija ulice 

Jer, svi oblici ispoljavanja energije po ulicama i kafanama – od kafanskih razgovora s intelektualnim asovima, do jalijaških tuča i šibicarenja, sve to kao da (je) stilski, više pripada(lo) teatru. Sad bi se, opet, stilskom analogijom moglo doći do toga da je ludačke vožnje pored Predsjedništva, ili pucnjave u kasnim satima po znanim lokalima donijelo novo "filmsko" vrijeme, ali za to bi nam trebao poseban prostor. Ovako, treba zabilježiti da je MESS snažna, jezgrovita i autentična pojava, i da bi mogao biti neka vrsta pokazatelja kakvo je Sarajevo, zapravo, trebalo biti. Ove godine su organizatori sa smanjenim budžetom i u općoj krizi, opet uspjeli dati gradu tu istu atmosferu, istu boju i miris u zbog kojih se, unatoč svemu, valja baviti sarajevom, i u krajnjem, živjeti u njemu. I za to im, od srca, hvala!  Sarajevo iz tih snova bi, dakle, bilo laboratorija u kojoj bi za svačije eksperimente bilo mjesta. Treba nam Sarajevo u kojem je moguće vidjeti radove Boba Wilsona, Christopha Marthalera, Eugenia Barbe ili Eimuntasa Nekrošiusa. Uljuljkani u sve nategnutiju priču o nama kao filmskom čudu, nećemo daleko. Sarajevo u kojem će se sve odvijati pred očima publike , a u čemu će ona, sa zadovoljstvom učestvovati. Jer, svijet je pozorište, a Sarajevo – pogotovo!</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091022003.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091022003</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091022003.jpg">Sarajevo-x.com - Svijet je teatar, a Sarajevo je nekada bila velika pozornica. Festival MESS najbolje podsjeća na to, i pokazuje kako (treba) dalje.]]></content:encoded>
<pubDate>Thu, 22 Oct 2009 10:38:00 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Tri predstave na repertoaru u četvrtak</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Program Mitel Europe 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS u četvrtak će festivalskoj publici ponuditi dvije predstave ansambala iz Hrvatske i Srbije.</uvod>
<clanak>Zagrebačko kazalište mladih predstavit će se na sceni  Narodnog pozorišta u Sarajevu  komadom "Polet", koji je prema tekstu Gillesa Granouilleta režirao Jean-Claude Berruti.

Riječ je o porodičnoj drami ispisanoj iz izokrenute perspektive, što se izravno izvodi iz moralnih  nesabranosti našeg vremena.

Na sceni SARTR-a ansambl Centra za kulturnu dekontaminaciju iz Srbije izvest će predstavu "Da li ćemo ikada opet biti sretni?" koju rediteljski potpisuje Sanja Mitrović.

Komad i glumački nose rediteljica te Jochen Stechmann, dok je za dramaturgiju zaslužan Felix Ritter.

Tekst postavlja pitanje o mogućoj sreći naroda u Srbiji na početku novog milenija i suočavanje s prošlošću.

Program Dječiji MESS najmlađoj će publici sutra u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica donijeti predstavu "Mladi princ i istina" rediteljice Anne Redi, u izvedbi Centra za produkciju i istraživanje savremenog plesa "Chiaradanza".

Komad je rađen u koprodukciji BiH i Italije te prema tekstu J.C. Carrierea.

Priča je nadahnuta usmenim i pismenim predanjima bajki i legendi svijeta, i na jednostavan je način oplemenjena različitim filozofskim učenjima.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091021085.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091021085</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091021085.jpg">FENA - Program Mitel Europe 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS u četvrtak će festivalskoj publici ponuditi dvije predstave ansambala iz Hrvatske i Srbije.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 21 Oct 2009 15:35:41 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Glasovi publike MESS-a: U vodstvu predstava "Vremena... godišnja doba"</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Šestog festivalskog dana, Direkcija MESS-a objavljuje glasove publike poslije predstava odigranih zaključno s 20. oktobrom.</uvod>
<clanak>U kategoriji World  MESS najviše glasova osvojila je predstava "Vremena... godišnja doba" ruskog Teatra muzike i poezije u režiji Ivana Popovskog.

U programu MITTEL EUROPA najviše glasova dobila je predstava "Zvijer na mjesecu" Mostarskog teatra mladih u režiji Dine Mustafića.

 U programu CHILDREN MESS najviše glasova je pripalo  predstavi Pozorišta mladih "Mačak u čizmama" u režiji Drage Buke.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091021069.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091021069</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091021069.jpg">FENA - Šestog festivalskog dana, Direkcija MESS-a objavljuje glasove publike poslije predstava odigranih zaključno s 20. oktobrom.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 21 Oct 2009 14:08:11 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Kultura: Umjetnici iz Budimpešte i Zagreba na MESS-u</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Ansambl Narodnog pozorišta iz Budimpešte predstavio se sinoć zeničkoj publici s komadom "Led" reditelja Kornela Mundroczoa, gostujući na sceni Bosanskog narodnog pozorišta u okviru programa Mitel Europe 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS.</uvod>
<clanak>Predstava je rađena prema tekstu istaknutog autora savremene ruske književnosti Vladimira Sorokina, poznatog po jedinstvenom stilu i najčešće utopijskom svijetu čije se vrijednosti kreću između ekstremne surovosti i poezije.
 
Takav svijet donosi i komad "Led" koji dekonstruira mit o ljubavi prisutan u ruskoj književnosti, ali i otvara oči za probleme današnjice. 
 
Glumica Bori Peterfy predstavu je na današnjoj konferenciji za medije u Sarajevu ocijenila iznimno interesantnom, ali realiziranom uz niz tehničkih poteškoća.
 
Kazala je da je komad rađen uz dosta improvizacije i kreativnog rada glumaca te su u konačnici u njenoj izvedbi jako uživali.
 
Glumci Gergely Banki, Joszef Gyabronka i Attila Laszlo istakli su odličnu saradnju s rediteljem, koji im u postavci teksta na teatarsku scenu nije postavljao nikakva ograničenja. Zadovoljni su i posjetom i prijemom zeničke publike.
 
"Blizanke" naziv je predstave koju su pred sarajevskom publikom u Pozorištu mladih jučer u dva termina izveli članovi Dječijeg kazališta Dubrava iz Zagreba, nastupajući u okviru programa Dječiji MESS.
 
Režirao ju je i dramaturški uredio Oliver Frljić prema tekstu E. Kästnera. Priča je to o dvije djevojčice koje nakon slučajnog susreta doznaju da su  blizanke. To saznanje otvara niz pitanja, kao i njihovu težnju da pomire svoje rastavljene roditelje.
 
Frljić je naglasio zadovoljstvo cijelog ansambla konačnim proizvodom na sceni, potcrtavši da su "Blizanke" već osvojile nekoliko nagrada u Hrvatskoj i inostranstvu. 
 
On je mišljenja da se komad bavi temom dosta prisutnom u našem društvu – rastavom roditelja, koja je često bolna za djecu iz takvih brakova. Potcrtao je i činjenicu da je tekst već imao i nekoliko filmskih adaptacija.
 
Naglasio je i značaj kvalitetnih dječijih predstava koje prenose dobru poruku, jer su ti prvi dodiri s pozorišnim svijetom "vrsta inicijacije djece za pozorište". On se, kazao je, u postavci teksta oslonio na savremenu tradiciju i trendove da bi djeci zadržao pažnju i ponudio im zanimljivost. 
 
Da su djeca najiskrenija publika s neskrivenim komentarima i reakcijama smatra glumac Dean Krivačić, ističući da su ovom predstavom njihovu pažnju, uz dosta smijeha, uspjeli zadržati 
dokraja.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091021054.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091021054</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091021054.jpg">FENA - Ansambl Narodnog pozorišta iz Budimpešte predstavio se sinoć zeničkoj publici s komadom "Led" reditelja Kornela Mundroczoa, gostujući na sceni Bosanskog narodnog pozorišta u okviru programa Mitel Europe 49. internacionalnog teatarskog festivala MESS.]]></content:encoded>
<pubDate>Wed, 21 Oct 2009 12:55:15 +0200</pubDate>
</item>
<item>
<title>Sarajevskoj publici predstavljen "Balon od kamena"</title>
<izvor>FENA</izvor>
<uvod>Ansambl Narodnog pozorišta Republike Srpske predstavio se sinoć sarajevskoj publici s komadom "Balon od kamena - moja sjećanja" u režiji Filipa Grinvalda, gostujući u programu Mittel Europe na ovogodišnjem 49. internacionalnom teatarskom festivalu MESS.</uvod>
<clanak>Predstava je intimna priča jedne djevojčice, kasnije i žene, koja obuhvata dešavanja iz perioda 80-ih godina prošlog stoljeća, raspada Jugoslavije te proteklog rata. Priča je to i o sjećanjima jedne generacije na prošla vremena.
 
Autorica teksta Radmila Smiljanić istaknula je na današnjoj konferenciji za medije Festivala da komad u fokusu ima djevojčicu koja živi uljuljkana u ružičastom svijetu, a nakon što zavjese padnu navidjelo izlazi sivi i surovi svijet.
 
Naglasila je da pišući ovaj tekst, koji je njen diplomski rad na Odsjeku za dramaturgiju, kao motiv nije imala nostalgiju za prošlim vremenima, već suočavanje i razračunavanje s tim periodom.
 
Potcrtavši da je s autoricom u rad krenuo s različitih početnih baza, reditelj Grinvald je istaknuo da su im se vizije u konačnici poklopile te je rad bio odlično koordiniran. 
 
"Nemam direktan kontakt s ovim miljeom iz priče, odrastao sam u svijetu kada je već sve bilo gotovo. Ipak, svi imamo neka sjećanja te su i suočavanja s njima također tema predstave", kazao je reditelj.
 
Ostali članovi ansambla istaknuli su dobar rad na predstavi te zadovoljstvo izvrsnom reakcijom publike.
 
Pred sarajevskom su publikom sinoć igrali i članovi ansambla Dječijeg teatarskog centra iz Makedonije, predstavivši se s komadom "Dječak sa koferom" rediteljice Zoje Buzalkovske u okviru programa Dječiji MESS.
 
Govoreći o radu na dječijoj predstavi, Buzalkovska ga je ocijenila iznimno teškim i složenim te mnogo zahtjevnijim od pripreme predstave za odrasle.
 
"U ovom radu morate znati kako da se obratite djeci, kojim jezikom, koje poruke da im prenesete te kako da im zadržite pažnju do kraja predstave. Obično ih ne potcjenjujem", kazala je rediteljica.
 
Glumice su naglasile značaj većeg rada na dječijim predstavama, koje su za najmlađe važne za edukaciju i podizanje kulturne svijesti.</clanak>
<category>kultura/mess</category>
<image>http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091020050.jpg</image>
<link>http://www.sarajevo-x.com/kultura/mess/clanak/091020050</link>
<content:encoded><![CDATA[<img hspace="10" border="0" align="left" src="http://www.sarajevo-x.com/media/images/vijesti/t1_091020050.jpg">FENA - Ansambl Narodnog pozorišta Republike Srpske predstavio se sinoć sarajevskoj publici s komadom "Balon od kamena - moja sjećanja" u režiji Filipa Grinvalda, gostujući u programu Mittel Europe na ovogodišnjem 49. internacionalnom teatarskom festivalu MESS.]]></content:encoded>
<pubDate>Tue, 20 Oct 2009 12:31:23 +0200</pubDate>
</item></channel>
</rss>
