Fizičari usavršili tehnologiju
0

Elektrode za akumulatore od otpada fabrika celuloze

FENA
Evropski fizičari su usavršili tehnologiju zahvaljujući kojoj se "mrki liker", tečni otpad fabirka celuloze i papira pretvara u jeftine i ekološke elektrode za litijum-jonske akumulatore i druge izvore struje, objavio je časopis Science, prenosi Tanjug.

Old Engines iz švedskog univerziteta Linčeping i njegov kolega iz Tehnološkog univerziteta iz Poznanja (Poljska) prilagodili su kvinon, prijenosnik elektrona u biljnim ćelijama odgovornim za fotosintezu, za rad u savremenim električnim akumulatorima kao katodu.

Istraživači ističu da biljke koriste molekule ovog aromatičnog ugljovodonika za prijenos elektrona u hloroplastima, centrima fotosinteze. Pored toga dugački polimerizovani lanci prstenova kvinona, tzv. lignin, predstavljaju osnovu ćelijskih zidova i imaju ulogu "skeleta" biljke. Za razliku od celulloze, molekuli lignina su pogodni za proizvodnju papira, pošto se u procesu prerade drvenjače, zajedno sa drugim nepotrebnim komponentama biljne sirovine odvajaju od celuloze u tzv. "mrki liker" koji se zatim suši i spaljuje.

Engines i njegov kolega su dokazali da su dugi lanci lignina dobra sirovina za potpuno organske katode za litijum-jonske akumulatore. U dugotrajnim eksperimentima naučnici su utvrdili da jedinjenje od relativno dugih fragmenata lignina i "traka" drugog polimera može da skladišti i prenosi "suvišne" elektrone i protone.

Naučnici su odgajili nekoliko traka te materije i provjerili da li se mogu koristiti kao katode za akumulatore. Nove elektrode su pokazale produktivnost prihvatljivu za proizvodnju jeftinih baterija dovoljnog kapaciteta. Prema ovim naučnicima, kapacitet njihovih baterija je veći od drugih potpuno organskih elektroda od različitih kombinacija plipirola i ugljeničnih nanocijevi. Uprkos svim prednostima, ove elektrode imaju ozbiljan problem - baterije sa njihovom primjenom se brzo prazne u mirovanju.

Istraživači smatraju da ovaj problem može biti riješen optimalnijom preradom lignina. Osnovna prednost tog materijala je u njegovoj količini na zemlji. Biljke proizvde na hiljade tona lignina godišnje, a njegove ćelije se sastoje od 20-30 odsto te materije. Sada se u litijum-jonskim akumulatorima koriste skupi oksidi metala, a neki od njih, na primjer kobalt, su veoma rijetki. Sa druge strane, lignin je jeftin, a sada se spaljuje zajedno sa ostalim otpadom.