Širokopojasni internet u BiH u snažnom usponu

Ako uzmemo u obzir podatak da je 2004. godine bilo tek oko 500.000 korisnika interneta u BiH, jasno se vidi da je korištenje interneta kod nas u stalnom porastu, sa posebnim akcentom na upotrebu širokopojasnog pristupa.

Što se tiče ove godine, iako još nema konkretnih podataka, očekuje se da će dalja liberalizacija tržišta telekomunikacija i uvođenje novih tehnologija omogućiti prisustvo kvalitetnih usluga, čime će se nastaviti pozitivna kretanja u porastu korištenja interneta.

Napredak se vidi i u broju izdanih licenci provajderima. Samo prošle godine izdato je deset novih licenci, pa je ukupan broj iznosio 66, dok su, ilustracije radi, 2004. godine bila registrovana svega 42 provajdera.

U Bosni i Hercegovini je i dalje najprisutniji takozvani spori internet ili dial up, kojeg koristi 44 posto stanovništva, a drugi po redu su pretplatnici xDSL pristupa, koji ima ukupno 31 posto. Broj xDSL pretplatnika u odnosu na prethodnu godinu uvećao za gotovo tri puta.

Pored porasta pretplatnika xDSL Interneta, u 2008. godini se značajno povećao i broj pretplatnika kablovskog internet pristupa i to 36,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a evidentan je porast i pretplatnika bežičnog (wireless) interneta, što se u konačnici odražava na ukupan rast korištenja širokopojasnog interneta u BiH.

Za razliku od ranijih godina kada je ova usluga bila u ponudi samo tri dominantna telekom operatera (BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar ), u 2008. godini pristup putem ADSL-a nude i 4 privatna ISP-a putem sopstvene infrastrukture zasnovane na bakarnoj parici.

Što se tiče povezivanja poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, oni najčešće konekciju ostvaruju putem iznajmljenih linija ili leased lines. Pored usluga internet pristupa, pružaoci internet usluga u svojoj ponudi imaju i dodatne usluge. Tako 81 posto kompanija pruža usluge web maila, 57 posto web hostinga, 39 posto gameservera, 51 posto FTP servera i 39 posto usluge foruma.

Analiza je napravljena u korištenju interneta u ruralnim sredinama i u većim gradovima u Bosni i Hercegovini. Razlika se uočava u broju ponuđača internet usluga, koji su uglavnom skoncentrisani u većim gradovima, dok je u manjim mjestima konkurencija pružalaca usluga interneta u prosjeku svedena na dva ponuđača.

Kada je riječ o širokopojasnom pristupu internetu, istraživanje je pokazalo da je najveći broj pretplatnika ove vrste internet pristupa skoncentrisan u većim urbanim sredinama. Naime, u velikim, gusto naseljenim centrima, kao što je Sarajevo djeluje više ISP kompanija, a također je i veća koncentracija operatera za kablovsku distribuciju RTV programa što rezultira konkurentnijom ponudom u vrsti i kvalitetu usluga pristupa internetu.