Potjernice za 'Dobrovoljačku' nisu obustavljene

- Privremeno nije dozvoljeno distribuiranje tih potjernica kroz Interpolov sistem dok ne bude donijeta konačna odluka u vezi tog slučaja, precizirao je Oparnica Tanjugu.

Oparnica je pojasnio da potjernice nisu obustavljene, "jedino što one nisu vidljive".

- Ta dokumenta može obustaviti samo organ koji ih je izdao, a to je sud, podsjetio je on.

Prema Oparnici, Interpol, policija ni jedne države, pa ni neka međunarodna organizacija, ne ulaze u pravnu sadržinu valjanosti potjernica, već dok uslovno rečeno, spor traje, ti dokumenti neće biti slati ostalim zemljama.

Po riječima Oparnice, srpski ogranak Interpola je predložio zajednički sastanak svih zainteresovanih strana da bi sva pitanja u ovom slučaju bila riješena.

- Generalnom sekretarijatu Interpola su također proslijeđena i tri dopisa u kojima je objašnjen pravni osnov za izdavanje crvenih potjernica, razlozi i sve neophodne činjenice koje mogu pomoći u donošenju prave odluke. Mi smo ukazali na sve činjenice, u saradnji s Ministarstvom pravde Srbije, kazao je Oparnica.

- Također, stvar koja je nama pravila problem jeste činjenica da je u obrazloženju privremene odluke Generalnog sekretarijata o zabrani distribuiranja potjernice pisalo da država 'A' ne može raspisati potjernicu protiv državljanina države 'B', ukoliko nije saglasna država 'B'."

To, po Oparnici, "uvodi veliki presedan u proceduru same međunarodne organizacije i, faktički, daje mandat koji ona nema, a to je da ulazi u suštinu stvari, tj. u pravni dio".

Ministarstvo sigurnosti BiH saopćilo je u četvrtak da je Generalni sekretarijat Interpola donio odluku kojom su "crvene potjernice" organa Srbije protiv državljana BiH u tzv. slučaju "Dobrovoljačka ulica" definitivno obustavljene.

Srpsko tužilaštvo za ratne zločine raspisalo je međunarodne potjernice za 19 osoba iz BiH zbog napada na kolonu bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. Međunarodne potjernice su raspisane, između ostalih i za bivšim članovima ratnog predsjedništva BiH Ejupom Ganićem i Stjepanom Kljujićem, podsjeća Tanjug.