Evropska statistička agencija Eurostat objavila je nove ekonomske prognoze te je pojasnila kako je eurozona izbjegla recesiju, a za to su u velikoj mjeri zaslužni i ekonomski pokazatelji nekoliko evropskih zemalja.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni pala je više nego što je bilo predviđeno u martu, pokazali su zvanični podaci u srijedu, podstičući nadu da će Evropska centralna banka smanjiti kamatne stope u junu.
Stopa inflacije u Italiji je ovaj mjesec porasla na 1,3 posto, ali je rast inflacije sporiji od očekivanog. Zapravo se italijanska ekonomija smatra dobrim primjerom "mekog slijetanja".
Italijanska ekonomija brže raste od njemačke ekonomije koja je donedavno bila industrijski pokretač eurozone.
Inflacija u eurozoni ponovo je porasla u decembru u odnosu na prethodni mjesec, novembar, i to za pola procentnog poena te tako sada iznosi 2,9 posto. Smatra se da je glavni razlog porasta inflacije ukidanje subvencija na energente.
Evropska komisija očekuje da će privreda u zemljama eurozone rasti za 0,6 posto u 2023. Oni su to objavili u srijedu kao dio svoje jesenje prognoze rasta, revidirajući svoje prethodno predviđanje iz ljeta o rastu od 0,8 posto, prenosi Belga.
Vlada Bugarske saopćila je kako odgađa cilji datum za uvođenje eura za 2025. godinu.
Potrošačke cijene u 20 zemalja koje koriste euro porasle su u prosjeku za 5,3 posto ovog mjeseca u odnosu na prije godinu dana, pokazale su preliminarne procjene Evropskog zavoda za statistiku u četvrtak.
Bruto domaći proizvod u 20 zemalja koje dijele euro porastao je za 0,3 posto u drugom kvartalu, u poređenju sa prethodna tri mjeseca, prema zvaničnoj procjeni objavljenoj u ponedjeljak.
Bosna i Hercegovina je, uz Srbiju i Sjevernu Makedoniju, među onim zemaljama regiona koje nisu uvele euro. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri bi zamjena konvertibilne marke evropskom valutom bio pozitivan korak za ekonomiju naše zemlje.
