Novootkriveni crteži pokazuje da je Sahara bila radikalno drugačije mjesto prije 4.000 godina
Ispisani na zidovima nalazišta u pustinji Atbai u istočnom Sudanu, prahistorijski crteži na stijenama pričaju priču o vrlo dalekoj prošlosti.
Ispisani na zidovima nalazišta u pustinji Atbai u istočnom Sudanu, prahistorijski crteži na stijenama pričaju priču o vrlo dalekoj prošlosti.
Kontroverzna studija iz oktobra 2023. u kojoj se tvrdi da su Gunung Padang piramidu u Indoneziji napravili ljudi prije 27.000 godina nedavno je u potpunosti povučena od Wileyja, izdavača časopisa Archaeological Prospection.
Istraživački tim koji se sastoji od arheologa i profesionalnog tattoo umjetnika konačno je otkrio tajne kodirane na koži Otzija- Ledenog čovjeka.
Nova analiza ljudskih aktivnosti na dva prahistorijska nalazišta u kolumbijskoj Amazoniji otkrila je da su ljudi bili dobro utemeljeni u regiji prije otprilike 13.000 godina.
Usred skladišta sa blještavim zlatnim blagom iz iberijskog bronzanog doba, nekoliko predmeta moglo bi biti najdragocjenije od svih. Tupa narukvica i zahrđala šuplja polukugla ukrašena zlatom nisu iskovane od metala ispod zemlje, već od željeza iz meteorita koji su pali s neba.
Galerija umjetnina na stijenama koje ukrašavaju unutrašnjost pećini u Argentini nekoliko je hiljada godina starija nego što se mislilo i sadrži stotine crteža koji obuhvataju 100 generacija.
Neandertalci su izumrla vrsta hominina koji su živjeli u Euroaziji do prije otprilike 40.000 godina. Fosilni ostaci otkrivaju neke uočljive fizičke razlike između Homo sapiensa i neandertalaca, poput kraćeg i šireg tijela, šire zdjelice i težih kostiju.
Komad stijene s tajanstvenim oznakama koji je uglavnom ostao neproučen 4.000 godina sada se naziva "kartom blaga" za arheologe koji je koriste u potrazi za drevnim nalazištima diljem sjeverozapadne Francuske.
Kanibalizam je bio standardna pogrebna praksa u dijelovima Evrope prije otprilike 15.000 godina, prema novom istraživanju londonskog Prirodoslovnog muzeja (NHM) koje je uključivalo rigoroznu analizu arheoloških i genetskih dokaza
Stanovnici Namibije iz kamenog doba bili su toliko vješti u rezbarenju ljudskih i životinjskih otisaka da današnji domorodački tragači mogu tačno odrediti koju su vrstu prikazivali.