Licenciranje softvera je trenutno nerealno u BiH?

Ibrahim Tirak, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, ovih je dana veoma zauzet tako da nismo bili u mogućnosti postaviti mu nekoliko pitanja koja svakodnevno dobijamo od čitatelja. Između ostalog, čitatelji Sarajevo-x.com portala se pitaju da li postoji zakonski osnov za softversko pristupanje u kompjutere koji su privatno vlasništvo privrednih subjekata, da li inspektori moraju imati poseban nalog sa softverski pristup kompjuterima u privatnom vlasništvu, ko im garantuje da su USB stickovi kojima vrše pristupanje kompjuterima sigurni i da taj USB stick neće zaraziti njihov kompjuter. Na ova pitanja je djelimično odgovorio direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona Besim Duraković.

"Niko nema pravo apsolutno ništa uraditi dok ne dobije saglasnost onoga čiju firmu nadzire. Takav postupak će vršiti moja inspekcija i pokušao sam to zatražiti od svih ostalih uprava", kaže Duraković.

Za upotrebu USB sticka kao alata preko kojeg će otkiriti da li je softver legalan ili ne, Duraković kaže kako će nastojati da ne dođe do njegove upotrebe. Upravo je korištenje USB sticka jedan od najvećih problema u cijeloj akciji Federalne uprave za inspekcijske poslove. Postavlja se pitanje da li su oni odobreni od strane odgovarajuće institucije kao što je to, recimo, slučaj sa uređajima koje državni organi koriste u svom radu poput uređaja za mjerenje brzine ili alkotest. Također, postavlja se pitanje samog porijekla USB stickova.

"Nastojat ćemo da ga ne upotrijebimo iz prostog razloga što ja ne znam da li oni imaju viruse ili ne. Moj USB stick pokupi virus, ja ga stavljam u drugi računar i na taj način mogu izvršiti prijenos virusa, zaista nam ne treba ta epizoda", pojašnjava Duraković.

Udar na male firme

U Tuzlanskom kantonu, kaže, će se truditi da educiraju građane te da podigu svijest o potrebi korištenja licenciranih proizvoda prije nego budu kažnjavali privredne subjekte.

"Ovdje se neće sjeći glave. Pokušat ćemo napraviti neki sporazum sa ljudima, dati im neki razuman rok da, ako imaju interesa, licenciraju svoje softvere, ako ne, da ih deinstaliraju. Kad dođe do te priče da to ne može dalje, onda će biti izricane kazne", kaže Duraković.

"Postavlja se pitanje da li banke i neke mikrokreditne organizacije, koje koriste softver da isprintaju ugovor i druge akte o kreditu, trebaju imati taj softver? Naravno da trebaju. Ako ne isprintaš ugovor, nema ni kredita, je li tako?", kaže naš sagovornik.

U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove navode kako naša država godišnje gubi 18 miliona maraka zbog korištenja ilegalnih softvera. Ali, niko ne postavlja pitanje koliko firmi u BiH opstaje zbog korištenja softvera koji nisu licencirani.

"Ako ti programi ne vrijede da se za njih plati onoliko koliko je proizvođač zatražio, onda izvolite, računajte 'pješke'. Pitanje je samo da li neko želi raditi na jednostavan način ili će te stvari raditi na papiru, na velikoj tabli ili digitronu. Ako neko koristi ilegalni softver samo da bi se dijete kući igralo, da skida filmove ili nešto slično, neće mu niko ništa", pojašnjava.

Za Durakovića je problem ako neko skida filmove i onda ih snima na piratske nosače koje kasnije prodaje na tržici ili pijaci.

"Mi smo na kritičnoj tački što se tiče piratstva. Ispred nas je Hrvatska sa 54 posto piratstva, 46 posto ima Slovenija, dok je u BiH taj postotak 66 posto. Prosjek u zemljama centralne i istočne Evrope te Balkana je 64 posto piratstva. Mi smo već nadmašili taj prosjek", kaže direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.

Neki još uvijek nisu spremni

Za razliku od Tuzlanskog kantona, u Zeničko-dobojskom još uvijek nisu spremni za ovakav korak.

"Još uvijek nismo spremni. Prvo moramo analizirati uputstvo, jer ima nekih stvari koje nam nisu jasne", kaže Mirsada Silajdžić, direktorica Uprave za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona.

Na naš upit da li imaju zakonsko pravo ući u firmu i stavljati USB stick u računar koji sadrži privatne podatke, direktorica Silajdžić je kazala da su im u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove rekli da to mogu uraditi.

"Ipak, malo je rizično to sa USB stickovima. Postoji mogućnost da nas firme tuže u slučaju da se nešto pokvari. Također, rekli su nam da je moguće da se nakon nekoliko provjera USB stickovi zaraze. Postoji mogućnost provjere legalnosti softvera na kompjuterima preko ugovora ili faktura za kupljeni proizvod. Ipak, vidjet ćemo kako će to biti nakon nedjelje, kada krenemo u inspekciju", kaže Mirsada Silajdžić, direktorica Uprave za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona.

U Hrvatskoj kampanja o korištenju licenciranog softvera traje nekoliko godina i prethodno je najavljena, što nije bio slučaj sa našom zemljom. Preko prodavača kompjutera i kompjuterske opreme, nadležne institucije u Hrvatskoj apelima i promotivnim cijenama nude svojim građanima licencirane softvere. U Srbiji je također napravljen veliki pomak kada je riječ o upotrebi legalnog softvera.

"Naravno, ni to nije zadovoljavajuće, ali je veliki pomak. Prema nekim statistikama, smanjenje piraterije u oblasti softvera od jedan posto dovodi do otvaranja 1.200 radnih mjesta", kaže direktorica Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije Branka Totić.

Na usluzi velikim kompanijama

Zaštita autorskih prava u koje spada i korištenje licenciranog softvera jedan je od zadataka koje moramo uraditi ukoliko želimo u Evropsku uniju, No, postavlja se pitanje da li su male firme i privatni poduzetnici spremni da izdvoje 500 KM za licencirani Windows ili nekoliko hiljada za programe poput AutoCada?

Proizvođači softvera trebali su ponuditi promotivne cijene a Federalna uprava za inspekcijske poslove ponuditi firmama neki razuman rok za kupovinu tih softvera jer u ovom trenutku, male firme i previše su opterećene raznim porezima i nametima zbog kojih jedva opstaju.

Nažalost, i u ovom slučaju, država nije stala u zaštitu svojih građana već radi u interesu velikih kompanija dok se bh. guše u dugovima i tonu sve više u recesiju.

Bilo kako bilo, ukoliko se inspektori pojave u vašoj firmi nije jasno da li će ili neće upotrijebiti USB stickove. Direktori firmi koji su nas kontaktirale saglasni su u tome da će oni u svakom slučaju od inspekcije tražiti nalog. Ipak, bilo bi mudro voditi računa o tome kakve podatke imate na računaru. Ko zna, možda sutra ostanete bez njih.