Projekat EU4Energy: Cirkularna ekonomija - put do održivog korištenja resursa
Energija i cirkularna ekonomija usko su povezane i mogu imati značajan utjecaj jedna na drugu. Cilj cirkularne ekonomije je pokretanje tranzicije sa tradicionalnog linearnog modela proizvodnje i potrošnje po principu "uzmi-napravi-odbaci" na onaj koji se fokusira na efikasnost resursa, smanjenje otpada i kontinuiranu upotrebu materijala unutar sistema zatvorene petlje.
Energija igra vitalnu ulogu u omogućavanju i pokretanju ove tranzicije udaljavanjem od fosilnih goriva i usvajanjem obnovljivih izvora energije. Obnovljiva energija je u skladu sa principima cirkularne ekonomije, jer je održiva i može se kontinuirano dopunjavati. Ulaganjem u obnovljivu energiju, preduzeća i zajednice mogu smanjiti svoju ovisnost o ograničenim resursima i pri tom smanjiti emisije gasova staklene bašte.
U cirkularnoj ekonomiji, cilj je stvoriti sisteme zatvorene petlje u kojima se proizvodi, komponente i materijali recikliraju, ponovo se koriste ili prenamjenjuju na kraju svog životnog ciklusa. Energija je potrebna u svim ovim procesima, kao što su prikupljanje, sortiranje i recikliranje materijala. Pored toga, energija je potrebna za ponovnu proizvodnju ili obnavljanje proizvoda kako bi se produžio njihov vijek trajanja. Koristeći energetski efikasne metode tokom recikliranja i ponovne obrade, cirkularna ekonomija može maksimizirati oporavak resursa i minimizirati potrošnju energije.
Zamjena proizvodnje fosilnih goriva samo je jedan od načina primjene cirkularnog principa na lanac vrijednosti kompanije. Vodeći se primjenom cirkularnog principa, stvaraju se sistemi u kojima svi materijali ulaze u kontinuirani ciklus, čime se ekonomska aktivnost odvaja od potrošnje konačnih resursa.
Kako to funkcioniše? Na primjer, recikliranje željeza i čelika te aluminija dovodi do velikih ušteda energije u usporedbi sa primarnom proizvodnjom tih metala. Aluminij, čelik i bakar, na primjer, mogu se skoro 100% reciklirati, a činjenica je da proizvodnja aluminija iz recikliranih proizvoda zahtijeva samo pet posto energije u odnosu na energiju potrebnu za proizvodnju aluminija kao primarnog metala.
Cirkularna ekonomija promoviše efikasno korištenje resursa, uključujući i energetske resurse. Optimizacijom upotrebe energije, minimiziranjem otpada i poboljšanjem energetske efikasnosti u proizvodnim procesima, preduzeća mogu smanjiti potrošnju resursa, a uz to i utjecaj na životnu sredinu. Na primjer, korištenje energijski efikasnih mašina i tehnologija može minimizirati gubitke energije i smanjiti potrebu za eksploatacijom i preradom sirovina.
EU teži tranziciji na cirkularnu ekonomiju od 2015. godine, odnosno od lansiranja prvog Akcionog plana EU za kružnu ekonomiju. Do 2019. godine, 54 cilja sadržana u tom Akcionom planu su ispunjena, s tim da je provedba nekih aktivnosti još uvijek u toku. U martu 2020. godine Evropska komisija je usvojila novi Akcioni plan cirkularne ekonomije (CEAP), sa sljedećim ciljevima:
- učiniti održive proizvode normom u EU;
- fokusiranje na sektore koji koriste većinu resursa sa visokim potencijalom za cirkularnost, kao što su: elektronika i IKT, baterije i vozila, ambalaža, plastika, tekstil, građevinarstvo i građevine, hrana, voda i nutrijenti;
- osigurati manje otpada: smanjiti ukupnu proizvodnju otpada i prepoloviti količinu rezidualnog (nerecikliranog) komunalnog otpada do 2030. godine;
- osnažiti potrošače te kupce u javnim nabavkama;
- učiniti da cirkularnost funkcioniše za ljude, regije i gradove i predvoditi globalne napore u oblasti cirkularne ekonomije.
EU je CEAP-om najavila 35 konkretnih akcija koje će poduzeti u svrhu podrške ovim ciljevima, koje Evropska komisija progresivno ostvaruje od 2020. godine. Neke od najavljenih akcija su već usvojene, postoje i one koje su predložene od strane Evropske komisije i trenutno su u procesu usvajanja, dok su pojedine tek u planu da budu predložene. Pored CEAP-a, Evropski zeleni dogovor (Grean Deal) iz 2019. godine također pruža okvir za djelovanje EU u smjeru tranzicije prema cirkularnoj ekonomiji.
Zeleni dogovor je strategija EU-a za promociju rasta, dok istovremeno odgovara na izazove vezane za klimu i životnu sredinu, pretvarajući EU u "pravedno i prosperitetno društvo, sa modernom, resursno efikasnom i konkurentnom ekonomijom u kojoj 2050. godine neće biti neto emisija gasova sa efektom staklene bašte (zasnovano na principu da se iz atmosfere ukloni onoliko stakleničkih gasova koliko ih se uzrokuje proizvodnjom) i gdje je ekonomski rast odvojen od iskorištavanja resursa". Zeleni dogovor sadrži 47 akcija, od kojih su mnoge od ključne važnosti za tranziciju ekonomije u cirkularnu.
EU razvija sveobuhvatan okvir za podršku tranziciji na cirkularnu ekonomiju. Ovaj okvir obuhvata različite vrste inicijativa, uključujući:
- Regulatorne inicijative: To su zakonodavne mjere koje prolaze kroz proces kreiranja politike EU, obično u obliku uredbi ili direktiva.
- Strateške/sveobuhvatne inicijative: Ove inicijative ocrtavaju budući smjer politike za specifične oblasti ili teme, dajući -smjernice za budući razvoj politike.
- Dobrovoljne inicijative: Ovo su neobavezujuće inicijative koje potiču dobrovoljne akcije i opredjeljenja bez zakonskih obaveza.
Cirkularna ekonomija u Bosni i Hercegovini
Iako je prelazak na cirkularnu ekonomiju u BiH u vrlo ranoj fazi, ohrabruje broj kompanija koje integriraju određene elemente cirkularnosti u svoje poslovanje, kao i raznolikost njihovih poslovnih modela i ideja.
Uprkos uključivanju termina i konkretnih mjera u svoj strateški okvir za promociju cirkularne ekonomije u poslovnom sektoru, BiH se i dalje suočava s izazovima u prelasku poslovanja na model cirkularne ekonomije.
Prema jednoj anketi, jedna trećina preduzeća u regiji Zapadnog Balkana nije sigurna da li njihov trenutni poslovni model dozvoljava ovu promjenu. Dodatno, druga trećina ili ne razmišlja o prelasku na cirkularnu ekonomiju ili vjeruje da bi to bilo teško bez adekvatnih poticaja. Iz perspektive poslovanja, ključna ograničenja za prelazak na model cirkularne ekonomije su dodatni troškovi (prema tvrdnjama 46% ispitanika), nedostatak vještina i stručnosti (16%), nedostatak regulatornog okvira (15%), nedostatak državnih subvencija (14%) i nedostatak potražnje potrošača (9%).
Mehanizmi finansiranja razvoja zelenih i cirkularnih poslovnih modela relativno su nov koncept u BiH, a domaće institucije ih postepeno usvajaju posljednjih godina. Međunarodne finansijske institucije (MFI) i donatori prednjače u pružanju podrške za finansiranje zelenih poslovnih modela u BiH.
Izostanak dovoljnog pristupa kapitalu predstavlja važnu prepreku poslovnom rastu i sticanju tehnologije u zemlji. Mjere politike trebaju se zasnivati na osiguravanju dovoljnih i subvencioniranih finansijskih sredstava u skladu sa najboljom praksom. Osim već navedenih međunarodnih finansijskih institucija, dva entitetska ministarstva - Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta i Ministarstvo privrede i poduzetništva Republike Srpske - ključne su institucije odgovorne za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća (MSP) u BiH. Razvojna banka Federacije BiH također je aktivno uključena u ovu oblast kroz namjenske kreditne linije. Sve ove institucije imaju programe podrške koje uključuju komponente vezane za zelene i cirkularne poslovne modele, u različitim nivoima.
U projektu EU4Energy tema cirkularne ekonomije se obrađuje u okviru energetske oblasti i projekat radi na uspostavljanju zelenog i cirkularnog poslovnog dijaloga, te na iskorištavanju takvih poslovnih prilika kao specifičnih prilika za BiH koje su, ili će potencijalno biti, pokrenute otvaranjem novih tržišta za zelene i cirkularne poslovne prilike.
Ukoliko želite pročitati tekst o cirkularnoj ekonomiji u cjelosti, možete ga pronaći na web stranici projekta EU4Energy - Podrška Evropske unije energetskom sektoru u BiH.
Ako imate pitanja o cirkularnoj ekonomiji ili o nekoj od tema vezanih za energetsku tranziciju, možete ih poslati ekspertima projekta putem mail adrese: [email protected].
Ako vas zanimaju teme energetske tranzicije ili o tome želite saznati više, predlažemo da posjetite Sarajevsku energetsku i klimatsku sedmicu (SECW), koja se održava od 25. do 29. septembra 2023. godine, a za posjetu konferenciji i panel diskusijama možete izvršiti registraciju putem web stranice SECW.ba.
Znate li šta je marenda? Običaj "bez srkleta" u Dalmaciji koji može zaraziti svakoga ko ga iskusi
