Plenkovićevi partneri
114

Program Domovinskog pokreta govori i o BiH: Tamo postoji hiljade radikala, Hrvati moraju dobiti autonomiju

S. M.
Foto: Luka Stanzl/Pixsell
Foto: Luka Stanzl/Pixsell
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković formirat će novu Vladu Hrvatske sa strankom krajnje desnice, Domovinskim pokretom. Donosimo dijelove njihovog političkog programa koji se odnosi na vanjsku politiku i odnos prema Bosni i Hercegovini.

U političkom programu Domovinskog pokreta objavljenom na njihovoj stranici, u odjeljku koji se odnosi na vanjsku politiku, autori ističu da je Hrvatska stvaranjem prve monarhističke Jugoslavije istrgnuta iz svog prirodnog srednjoevropskog i mediteranskog kulturnog i geopolitičkog kruga i smještena na Balkan gdje je nasiljem održavana do stjecanja hrvatske samostalnosti.

"Hrvatski je interes kulturološki i geopolitički odmak od balkanskih integracija te razvijanje što snažnijih odnosa s državama u okviru Inicijative tri mora", navodi se u Programu.

Domovinski pokret smatra da nacionalne države moraju ostati temeljni akteri međunarodnih odnosa, pa tako i odnosa unutar Evropske unije.

"Odlučno se protivi federalističko-unionističkim planovima, poput onih u novome nacrtu za reformu EU - koji Uniju žele pretvoriti u nadnacionalnu državu, tj, stvoriti Sjedinjene Evropske Države", stoji u dokumentu.

U nastavku navode da su suverenistička stranka koja smatra da Evropsku uniju treba graditi kao zajednicu ravnopravnih i suverenih naroda i država, uz poštivanje "evropskih kršćanskih korijena i temelja".

"Upravo je odricanje od kršćanskih korijena EU dovelo u veliku krizu identiteta", navodi se.

Odnos prema Bosni i Hercegovini

Iz DP-a ističu da je rješavanje hrvatskog pitanja u BiH za njih ključno pitanje hrvatske vanjske politike.

"Ali i, s obzirom na geografsku međuzavisnost, tzv. meki trbuh, i ključno pitanje nacionalne sigurnosti", navodi se.

U programu naglašavaju da Schengenska granica ne smije predstavljati Kineski zid prema Hrvatima u BiH.

"Hrvati u Bosni i Hercegovini nalaze se između čekića i nakovanja srpske separatističke i bošnjačke unitarističke politike. Dok istaknuti predstavnici Srba u BiH najavljuju odvajanje srpskog entiteta, na bošnjačkoj političkoj sceni postoji konsenzus o tome da Hrvatima treba oduzeti konstitutivni status i pretvoriti ih u nacionalnu manjinu, ako treba i vojnim putem, kako je to svojedobno poručio Bakir Izetbegović. Kad su Hrvati u pitanju, postoji prešutni konsenzus bošnjačke političke elite", stoji u dokumentu.

U nastavku autori tvrde da BiH prijeti radikalizam.

"U BiH postoji više hiljada radikaliziranih pojedinaca, a nepovoljna privredna i politička situacija u državama tzv. Zapadnog Balkana predstavlja plodno tlo za jačanje radikalizma. O tome je potrebno voditi računa u svim strategijama i konceptima nacionalne sigurnosti", navodi se.

Autori smatraju da Bošnjaci žele Federaciju BiH pretvoriti u bošnjački entitet.

"Takve su politike započele još u vrijeme rata kada je Armija BiH, posebno iz srednje Bosne, protjerala više od 150.000 Hrvata. Svaki hrvatski prijedlog o preustroju države službeno Sarajevo nastoji na međunarodnoj razini diskreditirati kao nastavak politike 'podjele Bosne'", navodi se.

Oni smatraju da "činjenice" govore da je Hrvatska devedesetih osigurala opstanak BiH.

"Maliciozne teze o 'podjeli Bosne' pokazale su se neutemeljenim, a da je BiH na kraju podijelila međunarodna zajednica, pri čemu su Hrvati najgore prošli", tvrde iz DP-a.

Autori u nastavku idu korak dalje, tvrdeći da je cilj Bošnjaka politička eliminacija hrvatskog naroda.

"Bošnjaci i danas provode unitarističku politiku kojoj je cilj politička eliminacija hrvatskog naroda u Federaciji BiH, a u takvim poduhvatima često imaju i podršku tzv. visokih predstavnika kojoj se nakon rata često znala pridružiti šutnja službenog Zagreba. Tome će se Domovinski pokret odlučno suprostaviti. Potrebno je prekinuti šutnji o procesu nestanka Hrvata u Bosni i Hercegovini koji se odvija prema našim očima", navodi se.

Smatraju da Hrvatska treba iskoristiti sve diplomatske i lobističke kapacitete na regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se onemogućilo "preglasavanje" i osiguralo "ravnopravno" zastupanje Hrvata u BiH i osiguralo njihov opstanak.

Navode da se to može postići promjenom izbornog zakona.

"Hrvati moraju dobiti političku autonomiju u onim krajevima u kojima su većina", stoji u zaključku DP-a.

Cijeli dokument možete pročitati na sljedećem linku.